Depresija je poremećaj raspoloženja koji izaziva osjećaj tuge, beznađa ili očaja tijekom dužeg vremena, ostavlja traga u psihičkom, fizičkom i socijalnom životu pojedinca. Očituje se malodušnošću, nedostatkom motivacije i samopoštovanja, nesanicom, mentalnom i fizičkom usporenošću.
Prikrivena depresija
Prikrivena se depresija očituje promjenama raspoloženja, gubitkom interesa, izbjegavanjem kontakta s ljudima, ravnodušjem, tjeskobom, nesposobnošću adekvatnog reagiranja na stres i problem.
Eventualni laboratorijski testovi ostaju u granicama normalnih vrijednosti.
U najtežim slučajevima osoba više nije sposobna za svakodnevno normalno funkcioniranje i može biti sklona suicidu.
UZROCI
Uzrok leži u biokemijskoj neravnoteži mozga.
Točan mehanizam uzroka nije poznat no često povod mogu biti stresni životni događaj i, hormonske promjene, bolest ili čak neki lijekovi.
Žene su dva puta podložnije depresiji u odnosu na muškarce zbog hormonski uvjetovanih zbivanja kao što su menstruacija, trudnoća, menopauza, dok depresija muškarca češće ostaje nedijagnosticirana i time neliječena.
Ljudski mozak čini svega 2% tjelesne mase i uglavnom se sastoji od masti, a opskrbljuje ga oko 30% cirkulirajuće krvi.
Trilijuni živčanih stanica, neurona, je rasprostranjeno u tijelu, no u najvećoj ih koncentraciji ima u mozgu. Neuroni komuniciraju međusobno putem kemijskih supstanci zvanih neurotransmiteri, građenih od aminokiselina.
Različiti neurotransmiteri različitom razinom svoje aktivnosti određuju naše raspoloženje i pamćenje.
U slučaju suviška jednog od neurotransmitera osjećati ćete se sretno i zadovoljno dok u slučaju niske razine drugog javlja se osjećaj zamora i nemotiviranosti.
Neurotransmitere možete u određenoj mjeri održati u ravnoteži i time zadržati kontrolu nad raspoloženjem pravilnom, izbalansiranom prehranom.
UTJECAJI
Depresija, nesanica te žudnja za hranom može se razviti kod niske razine serotonina u mozgu. Depresivni pacijenti skloniji su infekcijama.Najveći upliv na raspoloženje imaju serotonin, dopamin, noradrenalin, endorfini. Naše ih tijelo stvara iz hrane koju unosimo. U stvaranju su neophodne aminokiseline, enzimi, vitamini, minerali, masne kiseline i ugljikohidrati te ukoliko ih nema, tijelo nije u stanju proizvesti neurotransmitere. Rezultat može biti depresija i drugi psihički simptomi. Granični nedostatak nutrienata stvara predispoziciju pojedinca ka depresiji. Podaci ukazuju na povezanost nedostatka vitamina npr. B5 i zamora, omega-3-masnih kiselina i promjena raspoloženja. Postoje dokazi o neosjetljivosti na inzulin i intoleranciji glukoze u ljudi koji boluju od teške depresije.
Zapravo, depresija može biti i jedan od prvih znakova nedostatka minerala. Korekcijom eventualnog nedostataka magnezija, selena, cinka utječemo izravno na raspoloženje. Depresija je povezana i sa manjkom željeza.
Depresija se najčešće povezuje sa prehranom koja je bogata, mesom uzgojenim uporabom antibiotika, alkoholom, kavom, konzervansima, šećerom, kemikalijama i bojama u hrani.
Osobe koje koriste antidepresive trebaju izbjegavati namirnice koje sadrže tiramin: pivo, crveno vino, odstajale sireve, salame, sušenu ribu, avokado,smokve.
Preporučeno je jesti žitarice, mahunarke, svježe voće i povrće, krto meso, iznutrice, ribe i školjkaše.
sa
http://www.vitamedzona.com/