ANTIPSIHOTICI

Antipsihotici jesu lijekovi za liječenje određenih psihoza. Pod pojmom psihoza smatraju se teški duševni poremećaji poput shizofrenije, manično-depresivne psihoze i depresije. Antidepresivima se liječe prije svega depresija i depersivne epizode, ali, također, antipsihoticima se mogu liječiti i neki teški oblici depresije.
Shizofrenija jest teška duševna bolest koja je karakterizirana kroničnim poremećajima mišljenja i afekata, pračena je deluzijama (lažnim vjerovanjima), paranojom, slušnim i vidnim halucinacijama (neobjašnjive vizije, prijeteći glasovi). Osoba često ima nekakvu priču koju samo on razumije, uvjeren je u vlastite sumanute, vidi osobe koje ne postoje, a povezuje stvarne događaje i činjenice sa svojom pričom kako bi sugovornika uvjerio u svoju "priču". Osobe koje boluju od shizofrenije su obično izvanredno natprosječno inteligentne, njihov mozak pokazuje izvanredno jaku aktivnost, međutim, ne može razlikovati stvarnost od zamišljenih ideja. Jednostavno, moždana aktivnost je prejaka da bi se misli vodile logikom.
Razlog nastanka shizofrenije je do danas ostao u magli. Činjenica je da postoji genetska predispozicija za tu bolest, mada i vanjski faktori nisu isključeni.
U fiziološkom pogledu, shizofreničarima je jako pojačana aktivnost dopamina u nekim djelovima mozga. Stoga je cilj svih antipsihotika smanjiti prekomjernu aktivnost dopamina. Zanimljivo je da se simptomi shizofrenije mogu inducirati uzimanjem halucinogena kao što su THC (Cannabis), LSD i sl, dok se antipsihotici mogu primjeniti za detoksifikaciju osoba koje su uzimali takve halucinogene.
Manija se očituje euforijom, grandioznim idejama, povećanom tjelesnom aktivnošću i seksualnom željom te smanjenom potrebom za spavanjem. Osoba je bezrazložno jako dobrog raspoloženja i iznimno velikog samopouzdanja - precijenju vlastite sposobnosti i mogućnosti. Većina maničnih bolesnija doživljava epizode manije koje se smjenjuju s epizodama depresije, pa tada govorimo o manično-depresivnoj psihozi. Kod takvih pacijenata period manije traje kratko dok period depresije traje puno duže.
Shizofrenija i manija liječe liječe se antipsihoticima. Antipsihotici su se pojavili početkom pedesetih godina XX stoljeća (klorpromazin) i umnogome su poboljšavali stanje bolesnika. Zanimljivo je da su slučajno otkriveni, u tijeku potrage za novim antialergicima. Do tada su se pacijenti morali smještati u pretrpane duševne bolnice koje nisu bile nimalo ugodna mjesta. Metode terapije bile su lobotomija, elektrošokovi, vezivanja "luđačkom košuljom", samice obložene mekanim materijalima i sl. Izlječenja se uglavnom nikada nisu postizala i pacijenti bi veći dio života provodili u njima. U principu to su bili svojevrsni zatvori za takve osobe. Međutim, pojavom antipsihotika, stanje pacijenata na terapiji antipsihoticima vidno se poboljšavalo, pacijenti više nisu morali biti u duševnim bolnicama, nego su bili na kućnom liječenju. To je dovelo do pada broja pacijenata u bolnicama i resocijalizacijom dobrih djela istih.

Mehanizam djelovanja antipsihotika je vezanje i blokiranje dopaminskih serotoninskih, noradrenalinskih i nekih drugih receptora u mozgu (tj. blokada funkcije tih neurotransmitora). Međutim, iako se efekt blokade receptora brzo postiže, na poboljšanje stanja pacijenta se mora čekati više tjedana, pa čak i 6 mjeseci. Za sve to vrijeme pacijent uzima antipsihotike. Stoga se vjeruje (nije dokazano) da je ta blokada receptora samo trenutni učinak, dok vremenom dolazi do drugačijih, pa možda i strukturnih i dalekosežnih promjena u mozgu pacijenta, nakon čega dolazi do oporavka.

Registar lijekova u RH, 2006:

N05A Antipsihotici
N05AA Fenotiazini s dimetilaminopropilnom skupinom
levomepromazin - Nozinan
promazin - Prazine
N05AB Fenotiazini piperazinske strukture
flufenazin - Moditen
N05AD Derivati butirofenona
haloperidol - Haldol
N05AE Derivati indola
ziprasidon - Zeldox
N05EF Derivati tioksantena
zuklopentiksol - Clopixol
N05AH Diazepini, oksazepini i tiazepini
klozapin - Leponex
olanzapin - Zyprexa, Vaira, Zalasta
kvetiapin - Seroquel
N05AL Benzamidi
sulpirid - Eglonyl, Sulpirid
N05AN Litij
litijev karbonat - Litij karbonat
N05AX Ostali antipsihotici
risperidon - Rispolept, Risset

Promazin
Promazin je antipsihotik iz skupine fenotiazinskih antipsihotika. Smatra se slabim antipsihotikom. Promazin djeluje na sinapse blokadom dopaminskih (D1, D2) i noradrenalinskih, a u manjoj mjeri i muskarinskih receptora. Blokada dopaminskih receptora u dopaminergičnom sustavu je temelj antipsihotičkog učinka, a blokada dopaminergičkog prijenosa uzrok je i pojavi simptoma Parkinsonove bolesti (ekstrapiramidni poremećaj). Sedativno djelovanje je posljedica antagonističkog djelovanja na H1-histaminske receptore.
Njegovo djelovanje se očituje u psihomotornoj i afektivnoj sferi. Koristi se za liječenje shizofrenije, manično-depresivne psihoze, ali i za smirenje kada uobičajni anksiolitici ne mogu pomoći.
Registrirani u RH za 2006: Prazine (PLIVA)

Flufenazin
Flufenazin je fenotiazinski derivat koji spada u skupinu najjačih neuroleptika. Mehanizam djelovanja je sličan kao u promazina. U velikim je dozama indiciran za liječenje akutnih i kroničnih simptoma psihičkih bolesti, uključujući shizofreniju i maničnu psihozu, pokazuje snažan antihalucinatorni učinak i uspješno otklanja sumanute ideje. U malim dozama otklanja anksioznost, nemir i nepsihotičnu napetost koji ne reagiraju na druge lijekove. U usporedbi s drugim fenotiazinskim derivatima, flufenazin djeluje jače (približno 40 puta jače od promazina). Učinak mu je manje sedativan i manje blokira osjećajno doživljavanje, što je posebno važno za psihičke bolesnike koji se liječe ambulantno.
Registrirani u RH za 2006: Moditen (LEK)




Haloperidol
Haloperidol je butirofenonski derivat koji spada među najjače antipsihotike i 100 puta je jači od promazina. Haloperidol se veže uglavnom na dopaminske receptore i uspješno ih blokira. On djeluje snažno antipsihotički, dobro regulira djelovanje psihomotoričkoga i neurovegetativnoga sustava, dobro sprečava nekoordinirane pokrete, a djeluje i snažno antiemetički (sprječava povraćanje).
Kao i kod drugih antipsihotika mogu se nuspojave u obliku tikova i simptoma Parkinsonove bolesti.
Dolazi u obliku tableta, kapi, injekcija i depo pripravaka.
Registrirani u RH za 2006: Haldol (KRKA)


Olanzapin
Olanzapin je noviji antipsihotik. Spada u skupinu oksazepina i kemijski je drugačiji od promazina i flufenazina, a također i drugačiji je haloperiddola. Njegova iznimna učinkovitost dovodi do toga da polagano postaje najvažniji antipsihotik za liječenje shizofrenije. Rezultati ispitivanja na životinjama pokazali su da olanzapin antagonistički djeluje na serotoninske, dopaminske i kolinergičke receptore, ali selektivno! Naime, Olanzapin je selektivan i veže se uglavnom na receptore koje se nalaze na neuronima čije izbijanje izaziva shizofreniju, dok se slabo veže na one dopaminske receptore koji su odgovorni uza nastanak simptoma Parkinsonove bolesti. To dovodi do toga da olanzapin ublažava siptome shizofrenije ne izazivajući siptome Parkinsonove bolesti (za razliku od većine ostalih antipsihotika).
Registrirani u RH za 2006: Zyprexa (ELI LILLY), Vaira (BELUPO), Zalasta (JADRAN GALENSKI LABORATORIJ)

Ziprasidon
Ziprasidon je antipsihotik, kojim se ublažavaju simptomi psihičkih poremećaja, kao kod shizofrenije što uključuje vizualne i akustične halucinacije, pogrešnu percepciju stvarnosti. Mehanizam djelovanja ovog lijeka, kao i drugih s učinkom na shizofreniju, nije razjašnjen. Pretpostavlja se da je djelovanje posredovano dopaminergički i serotoninski. Ziprasidon je antagonist dopaminskih D2 i serotoninskih 5HT2 receptora. Antagonist je i histaminskih H1 receptora, što može objasniti pospanost primijećenu kod uporabe ovog lijeka. Antagonizam prema alfa-1-adrenergičkim receptorima može objasniti ortostatsku hipotenziju koja se javlja kod uporabe ovog lijeka. Naglašava se potreban oprez pri vožnji, u radu sa strojevima, izbjegavanje alkohola, izlaganja vrućini. Rizik je uzimati ovaj lijek ako postoje neki problemi sa srcem. Moguće nuspojave uključuju poremećaje srčanog ritma, vrtoglavicu, znakove hipoglikemije, mučninu, alergijske reakcije. Kod pojave nekontroliranih pokreta usta, ruku nogu, mišićne rigidnosti, valja obavijestiti liječnika, jer to mogu biti simptomi neuroleptičnog zloćudnog sindroma.
Registrirani u RH za 2006: Zeldox (PFIZER)

Sulpirid
Sulpirid je derivat benzamida. Sulpirid je selektivni antagonist dopaminskih D2 receptora, te se njegov antipsihotički učinak temelji na blokadi funkcije dopamina u mozgu. Do znatnih poboljšanja tijekom liječenja psihotičnih stanja sulpiridom dolazi nakon višetjedne terapije, kada se povlače simptomi shizofrenije, a bolesnici postaju smireniji i komunikativniji. U nižim dozama sulpirid pokazuje antidepresivno djelovanje. Osim toga sulpirid pokazuje i antiemetičko djelovanje. Sulpirid također djeluje protektivno na želučanu sluznicu, te stoga ima određenu ulogu u terapiji želučanog i duodenalnog ulkusa.
Registrirani u RH za 2006: Eglonyl (ALKALOID), Sulpirid (BELUPO)

Litijev karbonat
Litijev karbonat lijek je izražena antimanična učinka. Smanjuje učestalost maničnih epizoda, a ako do njih dođe, smanjuje njihovu jačinu. Stabilizira i sprečava povratne smetnje, ne izazivajući umirenje, amneziju ili blokadu mentalnog procesa. Terapijski se učinak litij karbonata povezuje s njegovim utjecajem na ravnotežu elektrolita u središnjem živčanom sustavu i na metabolizam neurotransmitera.
Litijevi ioni interferiraju s ionima natrija izvanstanične tekućine. Za vrijeme depolarizacije membrane ioni litija ulaze umjesto iona natrija u stanicu iz koje mehanizmom natrijeve crpke ne mogu jednako uspješno izlaziti.
Osim toga ioni litija unutar stanica središnjeg živčanog sustava stabiliziraju enzimske sisteme koji kontroliraju sintezu neurotransmitera noradrenalina i drugih neurotransmitora.
Litij karbonat primjenjuje se u terapiji maničnih epizoda u okviru manično-depresivne psihoze i drugih maničnih stanja. U bolesnika s manijomi nekih sličnih poremećaja za vrijeme se psihoze primjenjuje i preventivno.
Registrirani u RH za 2006: Litij karbonat (JADRAN Galenski laboratorij)

Terapijske nedoumice
Bilo kako bilo, antipsihotici su dosta toksični lijekovi, a njihova djelotvornost često dvojbena. Kod nekih pacijanata mogu pomoći (1/3 svih pacijenata), dok kod nekih i ne. Čak štoviše, jednoj trećini pacijenata se ne može pomoći nikakvim lijekovima! Osim toga, do punog efekta pacijent mora uzimati lijek dosta dugo, ponekad čak 6 mjeseci. Za sve to vrijeme pacijetnu strada jetra, a mora podnostiti i brojne nuspojave.
Postavlja se pitanje opravdanosti takve terapije. Međutim, razne "interesne skupine" izravno ili neizravno potiču upotrebu ovih lijekova - obitelj želi da se nešto poduzme, psihijatri žele pomoći pacijantu na bilo koji način, a i farmaceutske kompanije imaju svoje nemale interese i nisu nimalo neutralne.
Psihijatar Leo Hollister je svojedobno izjavio: "Uprkos mnogobrojnim istraživanjima koja su izveli vrlo kompetentni znanstvenici iz mnogih područja, shizofrenija ostaje znanstveni misterij i osobna nesreća. Iako većina shizofrenih bolesnika postiže određeni stupanj poboljšanja nakon uzimanja antipsihotika, nijednom do njih nije dobro."

sa http://www.farmakologija.com/