Pretilost se definira kao prekomjerno nakupljanje masnoga tkiva u organizmu.
Pretilost se definira kao prekomjerno nakupljanje masnoga tkiva u organizmu koje je kod muškaraca u ukupnoj tjelesnoj masi zastupljeno s 15-20%, dok je kod žena taj udio normalno nešto viši, oko 20-25%. Ako je tjelesna masa muškarca veća za 20%, odnosno žene za 25% ili više od normalnih vrijednosti, govorimo o pretilosti.
Postoji čitav niz metoda procjene tjelesne mase. Općenito uzevši, osoba normalne uhranjenosti ima tjelesnu masu u rasponu između 80% i 120% tzv. standardne tjelesne mase za određenu dob i spol. Najšire prihvaćena metoda za izračunavanje tjelesne mase je određivanje tzv. indeksa tjelesne mase (ITM) koji se u anglosaksonskoj literaturi susreće kao i kod nas popularni BMI (body mass index). Ovaj indeks izvrsno korelira s količinom masnog tkiva u ljudskom organizmu (iako ne govori o njegovoj raspodjeli koja je također vrlo važna). Izračunava se jednostavno: ITM je kvocijent tjelesne mase izražene u kilogramima i visine tijela u metrima na kvadrat (npr. osoba tjelesne mase 70 kg i visine 170 cm ima ITM=70:1,702 =24.2 kg/m2). Normalnim se smatra ITM muškaraca svih dobi i žena u dobi između devetnaeste i 34. godine u rasponu od 19 do 25 kg/m2, dok su kod žena u dobi od 35 godina ili starijih poželjne vrijednosti između 21 i 27 kg/m2.
Određena orijentacija može se također steći mjerenjem opsega struka koji kod muškaraca treba biti najviše 102 cm, a kod žena maksimalno 88 cm - dakako, pritom je tjelesna visina nezanemariv podatak pri procjeni.
Smrtnost osoba s ITM većim od 27 kg/m2, a posebice većim od 40 kg/m2 (treći, najviši stupanj u podjeli težine pretilosti) izrazito je povećana. Osobe s tjelesnom masom dvostrukom od normalne imaju dvaput veću smrtnost i dvaput češće obolijevaju od različitih bolesti. Također, treba znati da je pretilost vrlo važan javnozdravstveni problem i stoga što se njezina učestalost povećava u industrijski razvijenim zemljama svijeta (koje sve više ulažu u njezino sprječavanje i liječenje), ali je i, a to je manje poznato, sve češća pojava među siromašnima u manje razvijenim zemljama. U Hrvatskoj je prevalencija pretilosti slična onoj u zapadnim zemljama i kreće se oko visokih tridesetak posto.
Zbog različitoga hormonskog upliva na raspodjelu masnoga tkiva, muškarci i žene debljaju se različito: estrogeni kod žena odgovorni su za povećano odlaganje masnoga tkiva u donjem dijelu tijela - u području bokova i stražnjice, dok je tipični muški način debljanja tzv. abdominalni tip, odnosno nakupljanjem masnog tkiva u području trbuha, prsnog koša i ramena pri čemu je važno djelovanje kortizola. Pritom ne treba zaboraviti da ovdje uvijek postoji na djelu kompleksno umreženo djelovanje čitavog niza različitih hormona.
Broj masnih stanica ne može se dalje povećavati u odrasloj dobi, već se one mogu umnažati samo do treće godine i u pubertetu (i dakako, u doba unutarmaterničnog razvoja). To ipak nije utjeha odraslima, jer kod njih nastaje povećanje pojedinih masnih stanica i rezultat je opet povećanje masti u organizmu. Nadalje, to znači da mršavljenjem dolazi samo do smanjenja volumena masnih stanica, dok njihov je broj zauvijek "zaleđen". Najčešće se radi o kombinaciji oba poremećaja: masnih stanica ima brojčano više i pritom su i veće od normalnih.
Neki su poremećaji neraskidivo vezani s pretilošću i sve su izraženiji s porastom dobi bolesnika: drugim riječima, pretile osobe imat će s vremenom, primjerice u četvrtom i petom desetljeću, više tegoba nego s dvadesetak godina, što sve utječe na nužnost trajnog liječenja (pretilost je kronična bolest) i zapravo uvijek zahtijeva multidisciplinarni pristup bolesnicima. Poznato je da debele osobe često pate od umora i depresivnog poremećaja koji uključuje i poremećaje spavanja, nezadovoljni su sobom, imaju smanjen libido (ali i fertilitet), slabo podnose tjelesne napore i žale se na otežano disanje u naporu ili već u mirovanju, često se pojačano znoje, skloniji su kožnim i drugim infekcijama, slabije se oporavljaju nakon kirurških zahvata, pretile žene često se tuže na pojačanu dlakavost, učestali su degenerativni koštano-zglobni poremećaju s bolovima u koljenima, kukovima i leđima itd.
dr. med. Jelena Ostojić, specijalist internist
Interna klinika KB "Sestre milosrdnice“
čet svi 17, 2007 2:06 pm
