Početna stranicaPortailGalleryFAQPretraľnikRegistracijaČlanstvoKorisničke grupeLogin

Share | 
 

 Opsesije

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin


Female
Broj postova : 252
Localisation : dalmacija
Registration date : 21.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

PostajNaslov: Opsesije   uto tra 24, 2007 12:48 am

Uredna ili rob čistoće

Strah od prljavih ruku, neodoljiva potreba za kupovinom odeće i obuće, ostavljanje poslednjeg zalogaja na tanjiru... samo su neka od ponašanja koja govore da se radi o malim opsesijama, odomaćenim kod pojedinaca


Da li su male manije ili opsesije navika ili bolest? Gotovo da nema osobe koja nema neko čudno i neobjašnjivo ponašanje, kao na primer stalno pranje ruku posle rukovanja s drugom osobom, stavljanje predmeta u stanu uvek na tačno određeno mesto, kupovanje šminke koja se ne koristi, ostavljanje poslednjeg zalogaja u tanjiru, neprestano proveravanje da li su isključeni aparati u stanu...
Naravno, neke od ovih radnji mogu da upozoravaju na preopterećenost brigama i poslom. Zato nema mesta panici, jer one obično nestaju sa smirivanjem napetosti. Ali kod nekih ljudi stalno ponavljanje istih postupaka počinje da remeti svakodnevni život. Primećuje ih i neposredna okolina, pa su pojedinci ponekad izloženi i podsmehu.
Psiholozi tvrde da su ovakve radnje zapravo nesvesno kontrolisane tegobe, opuštanje od stresa i napetosti. Potrebne su nam kao podstrek kada nas zaokupe brige i osećaj nesigurnosti. Problemi se javljaju kad ove neobične male opsesije postanu toliko izražene da otežavaju odnose s okolinom i normalan život. Tada uobičajene navike postaju potreba koju je teško kontrolisati.
O kakvim se nevoljama može raditi najbolje govori primer osoba koje ne mogu zaspati ili otići iz kuće jer ih muči pomisao da nisu zatvorile dovod plina iako su ga već nekoliko puta prekontrolisale. Tada nema sna, a ni dobre koncentracije na poslu. Ni osobe koje imaju neodoljivu potrebu da kupuju, da u ormane slažu garderobu ili obuću koju gotovo i ne nose nisu u boljem položaju. Koliko strada kućni budžet može se samo naslutiti. A tek oni koji moraju ruke da peru čim nešto dotaknu? Ovakve osobe izbegavaju rukovanje, telefoniranje, rad za mašinom... Stalno ih premazuju sredstvima za dezinfekciju, pa i pored tog imaju neodoljivu potrebu za pranjem.
- Primetila sam da ima žena koje kupuju razne kozmetičke preparate iako ih i ne koriste - kaže kozmetičarka Dušica Trivić. - One se ne obaziru ni na tip kože, specifičnost preparata, interesuje ih samo da ih imaju na svom toaletnom stočiću. U početku sam mislila da se radi o neznanju, ali uprkos mojim savetima one su nastavile da kupuju svaki nov preparat koji se pojavi.
Održavanje kućne higijene takođe je česta opsesija žena, ali i muškaraca. Uvek postoji sumnja da pod u kuhinji nije dovoljno čist, da kada nije dobro oribana, da se prašina nalazi svuda iako je tog jutra obrisana... Kako je najčešće nemoguće održavati idealnu higijenu u stanu, ovakve osobe su nezadovoljne, nemaju mira, napete su. Kada se dođe u ovakvo stanje - da osoba nema mira zbog svojih opsesija - lečenje j neophodno, jer je tada navika najverovatnije prerasla u bolest.

Preneto sa http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/12-06-2002/Strane/mozaik.htm
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://tuznevibracije.editboard.com
Fjaka
Admin


Female
Broj postova : 606
Age : 50
Localisation : dalmacija
Registration date : 21.04.2007

PostajNaslov: Re: Opsesije   sub tra 28, 2007 1:47 am

Opsesivno-kompulzivna neuroza (prisilna neuroza)

Definicija
Prisilnu neurozu oblikuje posebna organizacija karaktera (prisilni karakter) i ponavljajuće prisilne misli i radnje, koje se doživljavaju kao nametnute, a kojima se bolesnik ne može suprotstaviti.
Bolest se počinje razvijati već u djetinjstvu, ali se najčešće javlja između 20 i 30 godine života

U osnovi prisilne neuroze leži prisilni karakter oboljelog kojeg karakteriziraju samokontrola i pre-skrupuloznost, sumnjičavost, rigidnost i perfekcionizam u obavljanju poslova i ponašanja, emocionalna hladnoća i distanciranost, sumnjičavost, manjak maštovitosti, smisla za rizik, pa i manjak kreativnosti.

Kako nastaje ovaj poremećaj?
Prema mišljenjima psihoanalitičara, tijekom života, kada treba realizirati vlastite seksualne poticaje, osoba sa problemima u psihofizičkom razvoju i fiksacijama iz analno-sadističkog stupnja zapada u konfliktne situacije iz kojih se rađa strah. Da bi neutralizira takav strah, osoba počinje s regresivnim ponašanjem. Strah se konačno, psihičkim mehanizmima pretvara u prisilne simptome.

Možda čudno zvuči-ali tek nas nekolicina ima potpunu kontrolu nad vlastitim mislima.
Većina ljudi je doživjela iskustvo kad zna da je nešto napravila - zaključala vrata od kuće, zatvorila plin-ali ipak nakon toga dvoje da li su to zaista napravili. Nekada, može biti potrebno da se iznova provjeri ono za što znate da ste napravili, da bi ste mogli dalje nastaviti dan i početi misliti o nečem drugom.

Kad se zna koliko često osobe s poremećajem tjeskobe i depresije gube kontrolu nad svojim negativnim mislima- nije toliko čudo da mogu postojati stanja kad se gubi kontrola nad nekim drugim misaonim sadržajima.

Mnogi od nas imaju svoje male rituale, često s razlogom da rutina pomogne u sprječavanju zaboravljivosti. Ali ponekad poprime svoj poseban tijek- uvijek zaključavanje vrata na poseban način, ili serviranje hrane na poseban način. Za neke ljude, ovakvi rituali mogu izmaći kontroli i njihovim životima ovlada stalna briga o malim stvarima i potreba za izvođenjem beskrajnih ritualnih radnji.

Koji su simptomi?
Najčešći prisilni poticaji povezani s provjeravanjem i brojenjem: oni stalno provjeravaju ono što čine, ili pak broje i računaju do iscrpljenja ili dok ne zadovolje "magični broj puta".
Korisno je odvojeno promatrati opsesivne i kompulzivne poremećaje. Kod opsesije simptomi uključuju napadne i ometajuće

-riječi
-ideje
-neodlučnosti
-prizore
-sumnje.

Osoba prepoznaje da oblik ovakvih misli dolazi iz njenog vlastitog uma, i želi ih spriječiti- ali nije u mogućnosti. Opsesije mogu biti vrlo ružne naravi-seksualne, nasilne, bogohulne- i u sukobu s moralnim standardima bolesne osobe.

Kompulzije su često radnje koje rezultiraju kao posljedica postojanja opsesije, i jedan od rijetkih načina kojima osoba može reagirati na svoje misli.

Neuspjeh u formiranju kompulzija često dovodi do teške tjeskobe ili panike- dok življenje prema ritualima često dovodi do depresije. Mnoge osobe s ovim problemima žive dugo godina bez traženja pomoći. Vrste kompulzija koje osobe iskuse jesu:

-ritualne radnje- izvođenje radnji po posebnom redoslijedu ili u ponavljanom broju puta
-čišćenje
-provjeravanje već završenih i obavljenih radnji
-uređivanje i slaganje npr. namještaja na poseban način.

Kompulzije mogu poprimiti mnoge oblike, a gore nabrojeni primjeri pokazuju samo najčešće oblike.

Koliko je čest poremećaj?
Tijekom jedne godine 2/1000 osoba će imati epizode opsesivno-kompulzivnog poremećaja- tijekom životnog vijeka 2-3/100 osoba će se susresti s ovim poremećajem.


Kako možemo pomoći sami sebi?
Ovaj poremećaj ima izvorište u mislima, a te misli često izazivaju tjeskobu, stoga su upravo misli mjesto gdje treba početi s potragom za problemima.
Pratiti svoje misli i prakticirati opuštanje može biti dobar put ka obračunavaju s opsesijama i kompulzijama. Razvijanje tehnika opuštanja, i identificiranja kad se i u kojim situacijama javljaju problematične misli i kako su one jake- može biti dobar početak "desenzibilizacije".

Za početak, počnite s predočavanjem situacija gdje ne iskazujete kompulzivno ponašanje. Ocijenite stupanj tjeskobe koji osjećate i pokušajte se suočiti s njima tehnikama relaksacije i opuštanja. Nastavite vježbati dok vaša tjeskoba nije pod kontrolom kad se zamišljate da ne izvodite kompulzivne radnje.

Sljedeći korak je sve to ponoviti u stvarnoj situaciji-možda izvodeći svoj ritual jedanput manje, ili pričekati 30 sekundi dok se ne manifestira kompulzivna radnja. Opet pokušajte s tehnikama opuštanje da bi se lakše suočili s tjeskobom. Za mnoge osobe, ovako postupni napredak omogućuje na kraju potpuno prevladavanje problema.

Prije nego sami pokušate ovakav program obrate se psihijatru za savjet ili za korisnu priručnu literatu koja će vam olakšati vaše napore u borbi protiv vašeg problema.

Ako se pokaže da niste sposobni sami se nositi s problemom i da ne možete sami sebi pomoći, jedan ste od mnogih- i ne ostaje mnogo mogućnosti ni profesionalcima da vam pomognu.

Kakva profesionalna pomoć je na raspolaganju?
U posljednji 10 godina, prognoze osoba s opsesivno-kompulzivnim poremećajem znatno se poboljšala.

Postoje dva glavna pristupa liječenja ovog poremećaja, često se koriste u kombinaciji. Prva metoda je kognitivna bihevioristička terapija (gore navedene vježbe i postupci su uzeti iz ovog pristupa liječenju). Neki će ipak morati potražiti pomoć profesionalca, psihijatra, za potporu, savijte i ohrabrenje. Oni bi također mogli zatrebati liječenje tjeskobe i depresije koji se mogu javiti kad se opsesivni poremećaj ne uspije izliječiti.

Drugi je pristup uzimanje lijekova, često u obliku jednog od antidepresiva koji djeluje na kemijske reakcije u našem mozgu, ovdje na spoj serotonin. Vjeruje se da ovaj spoj, tzv. neurotransmiter može imati ulogu u opsesivnim poremećajima, kompulzijama, kao u i u depresiji.



sa http://www.medicina.hr/
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Džudi
blablabla


Female
Broj postova : 369
Age : 44
Localisation : Bg
Registration date : 22.04.2007

Character sheet
opis: Strpljen-spašen

PostajNaslov: Re: Opsesije   sub svi 05, 2007 1:06 pm

Imam opsesije- ujutru se dva puta umivam...zatim non stop sređujem kosu...tačnije gledam u ogledalcetu da li mi dobro stoji,

ponekad dva puta zaredom perem zube, dva-tri puta brišem već obrisanu prašinu- kad me uhvati manija sređivanja kuće...

i tako.... Embarassed
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Opsesije   Today at 5:10 am

[Vrh] Go down
 
Opsesije
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
 :: tužne vibracije :: Bolesti i ostale zdravstvene teme :: Ostale bolesti-
Forum(o)Bir: