Početna stranicaPortailGalleryFAQPretraľnikRegistracijaČlanstvoKorisničke grupeLogin

Share | 
 

 Anksiolitik ili antidepresiv - kako pravilno odabrati

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin


Female
Broj postova : 252
Localisation : dalmacija
Registration date : 21.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

PostajNaslov: Anksiolitik ili antidepresiv - kako pravilno odabrati   ned tra 22, 2007 7:07 pm

Dok se anksioznost može liječiti i sredstvima za smirenje i antidepresivima, obrnuto ne vrijedi - depresija se liječi samo antidepresivima


Jedan od najvećih problema u liječenju poremećaja raspoloženja psihofarmacima jest pravilan izbor. Iako se na tržištu nalaze vrlo dobri lijekovi za sve oblike i kombinacije poremećaja raspoloženja, postoji opravdana sumnja da ih liječnici pogrešno propisuju te da potom ne prate razvoj pacijentova zdravstvenog stanja. Pacijent kojem je preporučen pogrešan lijek u pravilu vjeruje liječničkoj procjeni i misli da do poboljšanja ne dolazi zato što treba proći još neko vrijeme, ili odustaje od uzimanja bilo kakvih lijekova s učinkom na živčani sustav.

Najčešća pogreška pri propisivanju psihofarmaka je davanje lijekova za smirenje umjesto antidepresiva, iako pacijent ima depresiju. Posljedice mogu biti nastavak depresivne patnje ili čak pogoršanje. Dijelom je za to kriv pacijent jer nije ispravno opisao svoje tegobe, a dijelom neznanje ili nezainteresiranost specijalista, koji u svom arsenalu već ima određeni lijek koji uvijek propisuje, bez obzira na specifičnosti pacijenta.
Dok se anksioznost (tjeskoba, strah, zabrinutost, uzrujanost i srodne smetnje) može liječiti i sredstvima za smirenje i antidepresivima, obrnuto ne vrijedi, tj. depresija se, što se farmakološkog pristupa tiče, liječi samo antidepresivima. Sredstva za smirenje mogu uzimati i osobe koje trpe od depresije miješane s anksioznošću, ali samo kratkotrajno, u akutnoj fazi liječenja. Pritom treba odmah na početku liječenja uvesti i manje doze antidepresiva koji ujedno imaju i smirujući učinak te tijekom spomenutih deset tjedana postupno smanjivati dozu sredstava za smirenje i istodobno povisivati dozu antidepresiva do optimalne količine. Nakon izvjesnog vremena većina antidepresiva postiže anksiolitičko (smirujuće) djelovanje, ali na znatno manje škodljiv način od onog koji ostvaruju sredstva za smirenje.

Oprez sa sredstvima za smirenje!

Mnogi građani ne razlikuju antidepresive od sredstava za smirenje, koji se stručno nazivaju trankvilizanti, anksiolitici (sredstva protiv tjeskobe) i hipnotici (sredstva za spavanje), ovisno o indikaciji kojoj služe. Jednaka je zbrka i u pogledu poimanja depresivnog i anksioznog poremećaja. Iako se depresija i anksioznost uistinu često javljaju zajedno, liječnik mora pažljivo procijeniti u kojoj mjeri su prisutni simptomi jednog i drugog poremećaja te privremeno primijeniti sredstva za smirenje samo ako pacijent uistinu trpi od anksioznosti.
Pacijent koji pati od depresije, a umjesto antidepresiva uzima sredstva za smirenje, može uistinu osjetiti izvjesno olakšanje dok traje učinak lijeka. Ali, ne zato što bi sredstvo za smirenje bilo pogodan lijek jer umrtvljuje moždanu aktivnost, slično načinu na koji analgetici ublažavaju bol. Tako pod utjecajem sredstava za smirenje dolazi do prolaznog smanjenja depresivne boli, dok ne prođe djelovanje smirujućeg lijeka. Međutim, sredstva za smirenje u biti su depresori živčanog sustava, dakle ne djeluju "kontra" depresije nego u njezinu smjeru!
Sličan, ali štetniji učinak ima alkohol: i on umrtvljuje moždane centre i dovodi do stanja osjećajne tuposti. Ako je osoba inače depresivna, smanje joj se i depresivni simptomi, ali samo dok ne prođe djelovanje alkohola. Slijedi povratak depresije, a ako je uzimanje alkohola kronično, depresija se postupno pogoršava. Stoga neki liječnici opisuju djelovanje sredstava za smirenje kao "suhi alkohol".
Sredstva za smirenje mogu izazvati toleranciju organizma, tj. potrebu za povećanjem doze i ovisnost, koja se očituje u apstinencijskoj krizi, odnośsno pogoršanju stanja ako osoba pokuša smanjiti dozu ili prestati uzimati sredstvo.

Kada koji lijek?

Antidepresivi, pak, nisu depresori nego aktivatori živčanog sustava. I neki od njih u konačnici mogu djelovati smirujuće, ali bez nuspojava svojstvenih sredstvima za smirenje. Mehanizam djelovanja antidepresiva posve je drukčiji od onoga sredstava za smirenje tako da antidepresivi, kojoj god vrsti pripadali, ne uzrokuju toleranciju niti ovisnost. Zbog tih su osobina prikladni i za liječenje depresije i za liječenje kronične anksioznosti.
Liječenje anksiozno-depresivnog poremećaja, miješanog oblika depresije i anksioznosti, treba zasnivati na antidepresivima, a sredstva za smirenje treba uzimati kratkotrajno. Jednako valja postupiti i kod liječenja anksioznosti lišene depresivnih simptoma. Sredstva za smirenje mogu se koristiti kombinirano s antidepresivima u početnoj fazi terapije, ali ih postupno treba smanjivati i nakon deset tjedana odbaciti, jer antidepresivi sami preuzimaju funkciju uklanjanja simptoma anksioznosti. No, strategija liječenja depresije bez primjesa anksioznosti ne smije uključivati sredstva za smirenje.


Kako djeluju sredstva za smirenje

Većina lijekova koji se koriste za "smirenje živaca" spadaju u klasu benzodiazepina, većina kojih je registrirana u Hrvatskoj. Njihova generička imena su alprazolam, bromazepam, lorazepam, diazepam, klonazepam, oksazepam itd., dok tržišni nazivi variraju ovisno o tvrtki koja ih proizvodi. Kada se govori o velikoj potrošnji lijekova za živčani sustav, uglavnom se misli na sredstva za smirenje iz klase benzodiazepina.
Benzodiazepinska sredstva za smirenje služe za ublažavanje simptoma anksioznih poremećaja. Najčešći simptomi na koje benzodiazepini djeluju su nesanica, strah, strepnja, napadi panike, zabrinutost, unutarnji nemir, uzrujanost (nervoza), tuga, opsesivne misli i prisilne radnje. Propisuju se i za mišićne bolove, glavobolju i visok tlak.
Benzodiazepini djeluju tako da pojačavaju djelovanje neuroprijenosnika GABA-e. GABA je tvar za prijenos neuronskih signala koji djeluju umirujuće na živčani sustav, a benzodiazepini potiču vezivanje GABA-e za receptore (prijemnike) na živčanim stanicama, povećavajući njezinu raspoloživost u živčanom sustavu i donoseći smirenje.


Depresija (unipolarna - bez manične komponente)
- potištenost
- tuga, samosažaljenje
- plačljivost
- osamljenost
- bezvoljnost, apatija
- osjećaj bezvrijednosti i suvišnosti
- smetnje spavanja, apetita, spolnosti
- želja za smrću

Anksiozni poremećaj
- tjeskoba
- strah (kronični ili panični)
- fobije
- zabrinutost
- uzrujanost
- uznemirenost (unutarnja ili vanjska)
- nesanica
- opsesivne misli
- prisilne radnje

sa www.vasezdravlje.com
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://tuznevibracije.editboard.com
 
Anksiolitik ili antidepresiv - kako pravilno odabrati
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Predstavljnje:Ante
» Gljivarenje
» CONDOR BASIC BUSHCRAFT KNIFE-svima dostupan
» ruksak i ostala oprema (težina)
» Oštrenje noža pomoću kožnog remena

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
 :: tužne vibracije :: Bolesti i ostale zdravstvene teme :: Lijekovi-
Forum(o)Bir: