Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


 
Početna stranicaPortailGalleryPretraľnikLatest imagesRegistracijaLogin

 

 Nepsihoticni poremecaji (nekad NEUROZE)

Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
Admin


Female
Broj postova : 252
Localisation : dalmacija
Registration date : 21.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

Nepsihoticni poremecaji (nekad NEUROZE) Empty
PostajNaslov: Nepsihoticni poremecaji (nekad NEUROZE)   Nepsihoticni poremecaji (nekad NEUROZE) Icon_minitimesub tra 21, 2007 11:47 pm

Najgrublja podela poremecaja uopste:
1. nepsihoticni
2. psihoticni

slika: dinamicki model licnosti

Najcesce id ispliva do predsvesnog (najcesce kroz snove). U terapiji, mi operisemo sa predsvesnim. Secanja dosezu otprilike do trece god. zivota sto je logicno sa razvojem misljenja. Ako se nauce f-je??? Simbolizacija pocinje od oko 6 god.?! Projekcija je nesto sa cime mi operisemo. Mi mislimo kako bi to bilo nama. Vezano je za emocije.

Podela misljenja:
1. konkretno
2. apstraktno

Osnovna razlika izmedju nepsihoticnih & psihoticnih poremecaja:
1. u odnosu prema realnosti
Kod psihoza odnos sa realnoscu je poremecen (to je na ispitu najvaznije reci).
Kod neuroza odnos sa realnoscu je ocuvan. Moze da bude iskrivljen, ali postoji odnos sa realnoscu.
“Neuroticar gradi kule od vazduha (fantazije, ali postoji svest da to nije realno) a psihoticar zivi u njima (unutrasnja realnost je ujedno i spoljasnja, bez ikakvih je granica).”
2. sadrzaji iz ida cesto toliko preplave nase ja da nase ja nije vise u stanju da razlikuje unutrasnju realnost od zelje kod psihoticnih pacijenata
Kod psihoza to se ne razlikuje. Nema unutrasnje realnosti, ni granice jer sadrzaj ida preplavi ja.
Kod neuroza je ocuvan deo unutrasnje realnosti.
Imamo uvid da motivi, zelje... nisu dozvoljeni i mi hocemo nesto a svesni smo da nas id, super-ego i realnost pritiskaju. Tako se stvara konflikt. Mehanizam odbrane (potiskivanje) cuva nase ja.

O kakvoj ce se vrsti neuroza raditi, zavisi od odbrana (mehanizama odbrane) koje upotrebljavamo. Univerzalni mehanizam odbrane kod svih neuroza je potiskivanje. Ideja je bila da je: neuroza posledica neuspesnog potiskivanja, sto nije potpuno tacno (nereseni odnosi sa porodicom – svaka ideja agresijeje strah da ce biti odbacen; potiskivana agresija pretvorena u ljubaznost cime se “kupuje ljubav”; to je reaktivna formacija – “smile therapy”). Kod opsesivne neuroze pored potiskivanja postoji jos i reaktivna formacija.
Super-ego je “nas kontrolor”, moralna savest, norme. Drugi deo super-ega je nas introjekt u ponasanju ljudi sa kojima zivimo (roditelji mogu biti veliko opterecuje). Velika kolicina energije se trosi da zadovoljimo oba dela super-ego. Moze doci do poremecaja kad ja ne moze da zadovolji super-ego. Tada se javlja osecanje krivice (misao da nismo dobri , zadovoljni), nezadovoljstvo. Sto je super ego jaci ............................ Dril super-ega zavisi od vaspitanja (Ne mozes da sednes za sto dok ne operes ruke, hteo nehteo moras, i nema da se bunis). U katolickoj religiji fratri cesto imaju neuroticne poremecaje jer dril super-ega pocinje jako rano. U neurozama ja je optereceno i sa super-egom i sa idom i sa realnoscu. Neuroticari su svesni pritiska i simptoma jer ja ne moze da bude sa idom, super-egom i realnoscu. Simptomi su simbolika neuspesne odbrane naseg ja.

Vrsta simptoma zavisi od toga sta se pojavi:
1. strah
- potpuno izolovan
- realan
- iracionalan (anksioznost) – anksiozna neuroza
2. prisile u misljenju ili ponasanju
- opsesivno-kompulzivna neuroza (neraspolozenje, osecanje krivice)
- depresivna neuroza
3. strah od odredjenih predmete ili situacije
- fobicne neuroze (razlicito ih imenujemo u zavisnosti od objekata fobije – klaustrofobija, agorafobija)
- anksiozni i fobicni poremecaji u novoj klasifikaciji to ide zajedno
- u zavisnosti od preovladavajuce simptomatologije pravi se klinicka slika poremecaja.
- somatoformni poremecaji – odnose se na dejstvo anksioznosti na odredjene organe. psiho-somatske reakcije (osobe kojima lupa srce, problemi da disanjem, hipertenzija...) – postoji i organska osnova!
- telo moze da igra veliku ulogu, pa se jave signali iz tela, a mi nemamo svest o tome da imamo psiholoski dozivljaj (znojenje dlanova, suva usta, osecaj u stomaku...) i pitate tu osobu da li ................. – to su psihosomaticari
- aleksitimija – ne mogu da verbalizuju osecanje ali njihovo telo govori za njih
- neko nikad nije bio besan pa mu od jednom proradi cir – afektivna podloga
- neverbalni deo veoma je vazan, cesto je i vazniji
- postoje pacijenti koji se zacrvene, pobele... i ne dobijete nista – to je signal da ta osoba trpi nesto (neverbalna expresija ili simptomatologija). Pitati je u kakvim se situacijama vama znoje dlanovi.
- Neuroticnost tera da mislimo, na kreaivnost! Introspekcija ka kreativnosti. Razumevanje ovih simptoma pomaze nam da se razstrasimo
Sustina kod nepsihoticnih poremecaja je u tome:
- Velika kolicina energije (mentalne ili fizicke) se potrosi u odbranu i razmisljanje o simptomima. Neuroticari se uglavnom bave samo svojim simptomima sto im onemogucava normalno funkcioisanje u ostalim oblastima zivota.
- Simptom se pojavljuje kao dobit – “dobit od bolesti” skrece se paznja na sebe
primarna dobit – pojava bolesti
sekundarna dobit – dobijanje paznje od okoline (svi su oko njega)
“plasim se da ostaanem sam” – strah od odvajanja (ranije)
Terapija nije lisiti se simptoma, to mogu i medikamenti.

Treba:
1. imati uvid u nacin mentalnog funkcionisanja
2. prepoznati svoje odbrane
3. imati uvid u to sta je sekundarna/ tercijarna dobit (ponekad je bolnica spas)

U mladosti cesto postoji frka, haos tj. nemanje jasnih granica & redosleda stvari. Kad napravimo granice, onda odredjujemo i redosled, izlazimo iz konfuzije.
Cesti simptomi postojanja mehanizama odbrane:
1. fizicki dozivljaj umora – zbog energije koja se trosi
2. nesanica ili bezanje u san

Trema je neodredjena anksioznost koja nas preplavi. Moze biti vrlo realna ako dosta investiramo.
Nacini reagovanja:
1. ili se ukocimo – kao da nista ne znamo
2. ili bezimo – samo da se sto pre zavrsi
3. ili se “zaledimo” – ne funkcionisemo (to je vec strah, ne anksioznost)

1. prepoznati u sebi – imati to u vidu
Trema znaci nase telo je reagovalo, a generator simptomatologije su emocije (aktiviranje simpatikusa pod uticajem emocija) – iskakanje simpatikusa.
2. minimiziranje – “ma nije to nista strasno”
3. projekcija nasih zelja – “znam ja to” (............?? nase ja time sto zelimo mesto da se desi)
4. racionalizacija (kiselo grozdje) – “pa sta i ako padnemo ispit” (ublazavamo anksioznost)
5. sublimacija – “ma videcu sta bude” (sigurni smo u sebe, ovako oslobadjamo ego)
Onda ja moze da misli i dolazi u direktan kontakt sa osecanjima.

Prelazak u bolest je kada postajemo neefikasni, vise nismo u stanju da ucimo, radimo, dozivljavamo neuspehe, povlacimo se, opsednuti smo time sto je unutra sa nama. Ne doazi do prekida odnosa sa realnoscu (jer to bi vec bila psihoza). U psihoterapiji mi prepoznajemo i jacamo odbrane. Neki mehanizmi su svesni, posebno oni zreliji. “Lakse mi je da mislim da je to tako” – svesno.

Rezilijentnost znaci da smo razvili otpornost da saglegamo stvari. Razvio se ego-ideal ili postoji jasna granica “necu da budem kao oni”. Faktori licnosti ovde igraju veliku ulogu. Svako trazi svoje puteve. Mi smo za ovih 10 god. doziveli socijalnu disfunkcionalnost – problem super-ega, pa je id proradio??. Ovaj problem rezilijentnosti posebno je izrazen kod disfunkcionalnh porodica, kada nema ni jedne jedine osobe koja je stabilna i na koju mozete da se oslonite, ako nema vezivanja za jednu osobu. Rezilijentnost u disfunkcionalnim porodicama zavisi od:
1. duzine trajanja
2. zivotne dobi – vremena dogadjanja (rani uzrast do 5 god. – daje sansu u zrelosti, ali je u suprotnom to rizicno)
[Vrh] Go down
https://tuznevibracije.editboard.com
 
Nepsihoticni poremecaji (nekad NEUROZE)
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Neuroze i psihosomatika
» Poremecaji ponasanja
» PSIHOTICNI POREMECAJI (PSIHOZE)

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
 :: tužne vibracije :: Bolesti i ostale zdravstvene teme :: Ostale bolesti-
Forum(o)Bir: