Početna stranicaPortailGalleryFAQPretraľnikRegistracijaČlanstvoKorisničke grupeLogin
Share | 
 

 Depresija - bolest broj 1 u Hrvatskoj

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin


Female
Broj postova: 252
Localisation: dalmacija
Registration date: 20.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

PostajNaslov: Depresija - bolest broj 1 u Hrvatskoj   sub tra 21, 2007 10:55 am

Stručnjaci kažu da se kod ljudi javljaju opasni strahovi od gubitka radnih mjesta i raspada obitelji, čemu pridonose poremećeni sustav društvenih vrijednosti i pritisci na poslu
Linda PERIĆ
Višestruko povećani broj građana koji dolaze po pomoć u psihijatrijske klinike svjedoči o tomu kako je tranzicija, osim ekonomske, promijenila i mentalnu sliku Hrvatske.
Da nam nacija postaje depresivna, govore i brojke prema kojima 50 posto osoba sa psihičkim smetnjama pati od anksiozno-depresivnih poremećaja, a "okidače" koji dovode do takvog stanja specijalisti psihijatrije vide u užurbanoj svakodnevici. Zanimljivo je da je među depresivnima najviše građana od 35 do 55 godina starosti, odnosno onih koji su u najproduktivnijoj životnoj dobi. Riječ je o generacijama koje su svoju radnu karijeru počele u socijalizmu i ne mogu se nositi sa zahtjevima koje pred njih postavlja nesmiljeno društvo.

Strah od bolovanja
— Danas svaki poslodavac traži od radnika da bude perfekcionist. Prije su se nedovoljno sposobni radnici gubili u gomili, a nije bilo ni egzistencijalnih strahova od gubitka posla ili kreditne nesposobnosti. Živimo u vrijeme tranzicije u kojima je nužan dobar adaptacijski sistem. Oni koji ga nemaju, na žalost, "pucaju" — kaže prof. dr. Đulijano Ljubičić, predstojnik Klinike za psihijatriju u KBC-u Rijeka, te dodaje da od 20 pacijenata, koliko ih prosječno pregleda, kod njih 10 je dijagnosticirana depresija, a početkom 90-ih takvih je bilo najviše pet posto.
Prof. dr. Vlado Jukić, ravnatelj KB-a Vrapče, kaže kako kroz vrijeme napetosti i konkurencije ne mogu prolaziti oni koji nemaju radnih kapaciteta. Depresija se, prema njegovim riječima, javlja i zbog nerazmjera između "naših očekivanja i htijenja".
— Gledam to po svojoj struci, gdje ako neki liječnik specijalist do svoje 35 godine ne postane i profesor na fakultetu, on sebe počinje smatrati propalim slučajem. S druge strane, imamo i inverziju društvenih vrijednosti, pa nije više uspješan onaj koji marljivo radi, nego onaj koji "mulja" i bogati se preko noći. Kako to svakome ne polazi za rukom, ljudi se počinju smatrati nesposobnima i zapadaju u psihičke krize — kaže prof. dr. Jukić.
Splitski psihijatar prof. dr. Ivan Urlić koji nakon umirovljenja radi u privatnoj praksi, kaže kako je među njegovim pacijentima sve više onih koji obolijevaju od stresa jer ne mogu ispuniti očekivanja svojih poslodavaca. Kad bi se raširenost psihičkih smetnji gledala prema odlascima na bolovanje, ispalo bi da su ljudi bili "rastrojeniji" u doba socijalizma. Danas je situacija takva da radnik ne uzima bolovanje zbog straha da ne ostane bez radnog mjesta, pa ljudi na posao nose i psihičke probleme.

Pune ruke posla
— Najveći je problem što pacijenti traže brzo rješenje gutanjem tableta koje im nisu prijeko potrebne. Svi traže sedative i antidepresive, a medikamentozno rješenje samo je jedan od izlaza — govori prof. dr. Urlić koji tvrdi kako su brojke o porastu broja pacijenata sa psihičkim smetnjama u Splitu triput veće od podataka Klinike za psihijatriju.
To znači da, umjesto 200 građana, pomoć liječnika dnevno zatraži njih 500 do 600, ali ne odu svi u bolnicu.
- U obzir nisu uzete privatne psihijatrijske ordinacije, a nas desetak koji tako u Splitu radimo imamo pune ruke posla. Smatra se da svaki drugi pacijent koji dođe kod obiteljskog liječnika ima psihičkih problema — kaže Urlić.


Okidači poremećaja

Socijalno-ekonomski uzroci koji najčešće dovode do razvoja anksiozno-depresivnih poremećaja ("okidači"):
- nervoza i stres
- prekid radnog angažmana
- prekid emocionalne ili bračne veze
- nepravda
- nastupanje invalidnosti
- socijalna nebriga
- nasilje

Amerika na kauču

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi javnozdravstveni problem u svijetu, odmah nakon kardiovaskularnih bolesti. Za liječenje depresije SAD godišnje troši 53 milijarde dolara.


sa http://www.slobodnadalmacija.com/
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://tuznevibracije.editboard.com
 

Depresija - bolest broj 1 u Hrvatskoj

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

 Similar topics

-
» Nexus broj 29
» Nexus broj 28
» SOLARNA JOGA u hrvatskoj i okolici
» Najpoznatija Marijanska svetišta u Hrvatskoj
» MOLITVA ZA OBITELJ-Povodom Nacionalnoga susreta hrvatskih katoličkih obitelji i pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj (4-5.lipnja 2011)

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
 ::  ::  :: -