Početna stranicaPortailGalleryFAQPretraľnikRegistracijaČlanstvoKorisničke grupeLogin
Share | 
 

 Što trebate znati o depresiji

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin


Female
Broj postova: 252
Localisation: dalmacija
Registration date: 20.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

PostajNaslov: Što trebate znati o depresiji   sub tra 21, 2007 10:53 am

Što trebate znati o depresiji
- depresija je poremećaj u radu dijelova mozga zaduženih za raspoloženje
- postoji genetska predispozicija obolijevanju od depresije
- depresija nije ludilo niti sumanutost
- depresija nije razmaženost ili umišljeno stanje
- depresije se ne možete osloboditi snagom volje ili svjesnim naporom
- depresija nije stil života
- depresija nije posljedica načina razmišljanja
- ne postoji "neopravdana" ili "bezrazložna" depresija
- od depresije možete oboljeti i bez životnih stresova
- protiv depresije djelotvorni su i lijekovi i psihoterapija
- što je depresija teža ili dulja, to su lijekovi uspješniji od psihoterapije


Zbog predrasuda i iskrivljenih informacija osoba oboljela od depresije najčešće ne može pojmiti da su njezine tegobe zdravstveni problem

Kako shvatiti depresiju? Problem depresije jedan je od najvećih paradoksa društva i medicine. Stotine milijuna ljudi u svijetu, a stotine tisuća u Hrvatskoj, trpe od te bolesti, ali u najboljem slučaju jedna trećina potraži liječničku pomoć, a odgovarajući tretman dobije samo njih 10-20 posto. Depresija je lječiva, ali privoljeti osobu s depresijom (ili samog sebe) na odlazak liječniku, i to još psihijatru, u većini je slučajeva mission impossible. Svatko tko ima depresiju trpi brojne i ozbiljne smetnje i svjestan je da mu je loše, no ne shvaća prirodu svojih tegoba i ne zna što mu je činiti, a od okoline uglavnom dobiva pogrešne savjete i neumjesne primjedbe.
Zbog strahovitih predrasuda i iskrivljenih informacija, osoba oboljela od depresije najčešće ne može pojmiti da su njezine tegobe zdravstveni problem, što je preduvjet traženja liječničke pomoći. Stoga čovjeku valja objasniti što depresija jest, pomoći mu da prepozna depresivne simptome kod sebe ili bližnjih, te ga obavijestiti o mogućnostima uklanjanja tegoba.

Zadatak u svakom slučaju nije nimalo lak, jer većina termina koji se rabe pri opisivanju ili objašnjavanju depresije ljude odbija od liječenja. Prvo, depresija je bolest, i to bolest određenih dijelova mozga i živčanog sustava, no prosječan čovjek teško prihvaća zamisao da je bolestan na živce jer mu to automatski (i pogrešno) sugerira da je sumanut, odnosno lud. Drugo, depresiju liječe psihijatri, koje ljudi opet povezuju s ludilom pa njima idu nerado, poskrivečki ili nikako. Treće, kod depresije se primjenjuju psihijatrijski lijekovi, na što ljudi obično reagiraju komentarima "lijekovi neće riješiti moje objektivne probleme" ili "nisam ja lud da pijem lijekove za živce". Činjenica je da je tek manjina svjesna kako lijekovi mogu riješiti ili barem ublažili glavni problem, a to je upravo depresija.

Gdje se događa i kako nastaje

Teškoće pri poimanju depresije kao moždane bolesti proizlaze iz nerazumijevanja funkcija mozga, najslabije poznatog od svih organa. Pri spomenu mozga prvo nam na pamet padaju pojmovi inteligencije, logičkog zaključivanja, shvaćanja, učenja, pamćenja, snalaženja u prostoru, no manje je poznato da je mozak i organ emocija i raspoloženja, najvažnijih čimbenika za kvalitetu života pojedinca.

Depresija, kao i svako drugo raspoloženje, proistječe iz rada mozga. Razlike između moždane aktivnosti kod depresivnih i kod zdravih ljudi uočljive su na snimkama mozga dobivenih putem uređaja za PET (positron emission tomography, odnosno tomografija pozitronskom emisijom), gdje se vidi da je kod depresije, među ostalim, smanjena metabolička aktivnost u lijevom prednjem režnju mozga. Taj i neki drugi dijelovi mozga naprosto ostaju izvan pogona, do čega dovodi manjak ili višak određenih tvari u mozgu ili smanjen broj živčanih stanica u centrima za raspoloženje.
Što uzrokuje spomenute promjene u moždanoj aktivnosti, koje potom dovode do pada raspoloženja? Događaju li se same od sebe ili su posljedica utjecaja vanjskih okolnosti? Moguće je i jedno i drugo. Najčešće depresiju izazivaju stres ili traume, ali u brojnim slučajevima javlja se i bez vanjskog uzroka, po diktatu gena.

Depresiju redovito izaziva kombinacija genetskog naslijeđa i utjecaja vanjskih okolnosti. Ako je genetska predispozicija za depresiju jaka, bolest može nastati i bez stresnih podražaja, to jest i u normalnim životnim okolnostima. Ako je pak čovjek pretrpio vrlo jak ili dugotrajan stres, može oboljeti od depresije i ako nema jaku genetsku predispoziciju za nju.
Kako stres izaziva duševne poremećaje? Kroz djelovanje na mozak. Pretrpimo li stresan podražaj, u našem se organizmu luče stresni hormoni, štetne tvari s razornim djelovanjem na sve organe. Kod ljudi s otpornim živčanim sustavom stresni se hormoni luče rjeđe, manje i kraće. Kod osjetljivijih ljudi luče se češće, jače i dulje, a stradaju organi od srca i krvožilnog sustava, preko želuca i gušterače do mozga. U mozgu stresni hormoni blokiraju djelovanje hormona ugode te ubijaju milijune moždanih stanica. Ako je time pogođen centar za raspoloženje, trpjet će od pada raspoloženja - depresije.


Depresija nije u vanjskim okolnostima

Jedna od teškoća s kojom se suočavaju stručnjaci ili informirani laici kad žele sugovorniku objasniti što je depresija jest nesposobnost velikog broja ljudi da razlikuju svoje raspoloženje od životnih okolnosti. Iako nema dvojbe da vanjske okolnosti (stresori) utječu na organizam, depresija je nešto što se zbiva u mozgu, dakle u organizmu. Usporedbe radi, ako ste se porezali nožem, nož je vanjska okolnost, a porezotina posljedica na vašemu tijelu i sigurno je nećete sanirati bacanjem noža u smeće nego čišćenjem i previjanjem rane.

Stresne okolnosti koje najčešće izazivaju depresiju:

gubitak nekoga ili nečeg važnog, npr. voljene osobe ili kućnog ljubimca
samoća, odsustvo prijatelja ili ljubavi
teška bolest (vlastita ili u obitelji)
porod, teška trudnoća
selidba, drastična promjena životnih okolnosti
siromaštvo, teški uvjeti života
nezaposlenost ili besposlenost
beskućništvo, deložacija
pretrpljena katastrofa (npr. potres, požar)
pretrpljeno nasilje (npr. silovanje, razbojništvo, otmica)
izloženost šikaniranju, zastrašivanju, prijetnjama
sudski proces ili čekanje presude
zatvor ili čekanje izvršenja presude
Ostali depresogeni faktori:

manjak dnevnog svjetla
smanjeno kretanje
nezdrava prehrana
neki lijekovi, steroidi, alkohol, droge


Kako se osjeća depresivna osoba

Osobe koje imaju depresiju svoje stanje nazivaju raznoliko. Mlađi kažu da su "u bedu". Drugi kažu da su "u komi", "u životnoj krizi", da se "osjećaju grozno", da je "bolje da ih nema" i slično. Pogledajmo kako se osjeća osoba koja ima depresiju:

Prvo i osnovno što je muči jest potištenost, odnosno duboko sniženo raspoloženje (lat. depressio = potištenost). Osoba pogođena depresijom je dakle nesretna, utučena, tužna, katkad upravo očajna i bespomoćna.
Osim što je potištena, pojačano je razdražljiva i osjetljiva na stres, prigovore, uvrede, prepreke i druge životne nepogodnosti.
Osjeća se osamljeno, napušteno, nevoljeno i suvišno. Iako su joj pažnja i društvo potrebni, gužva joj smeta i čini je tjeskobnim.
Tipičan depresivac slabije se koncentrira, bezvoljan je, apatičan, trom i usporen, ništa ga ne veseli i ne motivira.
Neke posljedice depresije usko su prepoznatljive na tjelesnom planu: poremećaj spavanja, apetita i spolne moći, brže umaranje i iscrpljivanje, bolovi u raznim dijelovima tijela i općenito nemogućnost ispunjavanja svakodnevnih obveza.

Ne izbjegavajte stručni pristup

Depresija od života čini pakao, iz kojeg se oboljeli silno želi izvući, ali u pravilu ne zna kako to učiniti. Neki od postupaka kojima ljudi pribjegavaju kako bi si nakratko podigli raspoloženje uključuju alkohol, duhan, kofein, šećer, droge, šoping, kockanje i druge vrste rizika. Sve nabrojano su samo priručne metode "samoliječenja" koje su u nas društveno prihvaćenije od odlaska psihijatru i prihvaćanja liječničkog tretmana.
Pregledom najčešćih simptoma uviđamo da depresija nanosi patnje, koje su ponekad toliko jake da oduzimaju čovjeku volju za životom, tjerajući ga na samoubojstvo (suicid). Imate li pet ili više od navedenih simptoma tijekom dva ili više tjedana, imate kliničku depresiju. Ako vam simptomi izazivaju patnju ili vas ometaju u obavljanju svakodnevnih poslova, javite se specijalistu za mentalno zdravlje bez obzira na to što neinformirana okolina o tome misli.
Dvije temeljne vrste antidepresivne terapije su biološka i psihološka. Biološka terapija uključuje direktno djelovanje na mozak posredstvom lijekova. Oni uklanjaju biokemijske poremećaje u mozgu koji izazivaju depresiju. Moderni antidepresivi vrlo su pouzdani, blagi i lako podnošljivi i djelotvorni kod 80-90 posto ljudi koji ih uzimaju strogo prema uputama (redovito i bez preskakanja). Pazite na razliku: depresija se liječi antidepresivima, a ne sredstvima za smirenje, iako i potonji mogu biti korisni u određenim fazama liječenja. Psihijatar mora nadzirati tijek liječenja, paziti na popratne učinke lijekova, ispraviti doze i eventualno promijeniti lijek ili uvesti kombinaciju lijekova.
Psihološka pomoć podrazumijeva tretman kod ovlaštenog psihoterapeuta. Pri izboru terapeuta snažno vam preporučujemo onog koji je biološki informiran te upućen u antidepresive i sredstva za smirenje. Terapeut vam treba objasniti od čega bolujete i rasvijetliti vam bit depresije. Zatim vam treba pružiti moralnu potporu, ohrabrenje, utjehu, društvo pa i rame za plakanje ako je potrebno. U pojedinim slučajevima može dati pacijentu konkretne i primjenjive savjete, primjerice za bolju komunikaciju s okolinom, za izbjegavanje stresnih situacija, za bavljenje aktivnostima koje podižu raspoloženje i drugo.


Samopomoć
Prirodno sredstvo protiv depresije je gospina trava (hypericum perforatum), ali nije uputno kombinirati je s lijekovima. Lijekovima, ili gospinoj travi, možete dodati vitamine B kompleksa, folacin (također vitamin iz skupine B), vitamin C, magnezij, cink, lecitin, Omega-3 masne kiseline i dr.
Kod blaže depresije možete si pomoći antidepresivnim postupcima:
- svakodnevno se kretati i baviti tjelovježbom (dokazano imaju antidepresivan učinak na mozak)
- izlagati se sunčevom svjetlu, prirodnom antidepresivu
- unositi u prehranu više ribe, tjestenine, puretine, piletine, integralne riže, zobenih pahuljica, svježeg voća i povrća; pijenje i do 10 čaša vode dnevno
- smanjiti unos alkohola, kofeina i šećera


sa www.vasezdravlje.com
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://tuznevibracije.editboard.com
Admin
Admin


Female
Broj postova: 252
Localisation: dalmacija
Registration date: 20.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

PostajNaslov: Re: Što trebate znati o depresiji   sub tra 21, 2007 10:53 am

Depresija nije samo ženska bolest

Muškarci i žene slični su koliko su i različiti. Tako muškarci i žene uglavnom boluju od istih bolesti, no njihove manifestacije često su različite. Različitost "muških" i "ženskih" verzija neke bolesti dosta je uočljiva kod bolesti vezanih uz hormone, te kod psihičkih bolesti i poremećaja.

Uvriježeno je mišljenje kako je depresija ženska bolest. No, istraživanja pokazuju da su muška samoubojstva 10 puta češća nego ženska, a samoubojstva često ukazuju upravo na depresiju. Iz toga je očito da muška depresija i nije rijetka bolest, no o njoj se malo govori. Stručnjaci, posebno američki, u posljednje se vrijeme zalažu za značajne promjene koje će smanjiti broj neuočenih depresija.

Kod žena je, naime, depresiju lakše uočiti, jer su najčešće plačljive, bezvoljne i izgledaju upravo onako kako depresiju zamišljamo. Kad smo izrazito loše volje, običavamo reći da smo "u depri". No, depresija može biti izražena i na sasvim drugačiji način.

Ovo dosta dobro pokazuje slučaj čovjeka koji je doživio slom živaca, a prije toga nije bio svjestan da se s njim nešto loše događa. Objašnjava kako ga je sve smetalo – kad članovi njegove obitelji učine nešto benigno: bučnije zatvore vrata, nešto im ispadne i sl. To je bilo dovoljno da on danima prestane s njima razgovarati. Nije se ljutio, vikao, ali su mu svi njegovi postupci izgledali normalno i cijeli svijet oko sebe smatrao je krivim. Kod svakoga ga je nešto smetalo, loše se osjećao i istovremeno nije bio svjestan koliko se promijenio. Tek dosta vremena poslije sloma počeo je pokazivati očite znakove depresije kako je površno zamišljamo.

Upravo pretjeranu i čestu ljutnju i okrivljavanje drugih danas stručnjaci smatraju specifičnim simptomima muške depresije. Pacijent u depresiji ne mora biti tih, povučen, tjeskoban i plašljiv, ne mora ni padati u histeričan plač. To su zablude još iz doba Freuda, zbog kojih se muška depresija relativno rijetko i dijagnosticira. Depresivan čovjek, naprotiv, može i ne mora pokazivati agresivnost. Ako pokazuje agresiju, može to biti na uobičajen ili na pasivan način: npr. da u sebi drži bijes i ljutnju, te gotovo ni s kim ne komunicira. Ponekad urla, ponekad je povučen u sebe i plače, ali sve su to samo različiti simptomi sličnog unutarnjeg osjećaja.

Iako, naravno, za ovakva stanja ne mora biti kriva depresija, ipak je lako razlikovati izrazito temperamentnu osobu od depresivne osobe. Temperamentna osoba reagirat će intenzivno i kad je vesela i kad je ljuta, ona jednostavno burno reagira - to je stvar karaktera, dok je u depresivne osobe to stvar poremećaja psihičkog stanja. Depresivna osoba mijenja ponašanje, ali na način da najčešće ne pokazuje pozitivne, već negativne emocije. Ponekad to radi burno, a ponekad, poput pacijenta s početka članka, na prvi pogled uopće ne reagira. I nedostatak adekvatne reakcije je nekakva reakcija, no na žalost, to se ne uočava dovoljno često. Depresivna osoba uglavnom pokazuje samo negativne emocije i gotovo nikada se ne raduje.



Depresija je najčešći psihički problem, ali u pravilu je rješiva medikamentima i/ili psihoterapijom. Većina ljudi u roku nekoliko tjedana od dijagnoze i početka terapije opaža značajno poboljšanje ili čak potpuni oporavak (u lakšim slučajevima). Na žalost, ako se ne liječi, depresija može biti fatalna. U SAD se godišnje zbog depresije ubije 31.000 ljudi, među kojima je oko 90% muškaraca. Stručnjaci smatraju kako je upravo neprepoznavanje i izostanak liječenja uzrok tako velikog broja samoubojstva muške depresivne populacije.

Zaista, bolest koja je izlječiva ne bi smjela završavati samoubojstvima, a još manje bi smjela biti neprepoznata. Na žalost, čak i neki liječnici ne prepoznaju mušku depresiju. U našim civilizacijskim prilikama muškarci se često srame priznati da su u depresiji, pa i ovim člankom želimo proširiti znanja o ovom problemu. Okolina nerijetko depresiju, kao i većinu psihičkih problema, ne tretira kao bolest već više kao osobnu slabost, ponašajući se kao da je osoba luda ili sama kriva za svoje probleme. I ženi to predstavlja problem, ali muškarcu, koji bi tradicionalno trebao biti čvrst i jak, to je još veći problem. Ako ste vi ili netko vama blizak u depresiji ili vam se čini da bi se moglo raditi o depresiji, svakako potražite pomoć. Ohrabrenje može biti spoznaja da niste usamljeni - depresija je česta bolest današnjice, iako je mnogi skrivaju ili je nisu svjesni. Način života u zapadnoj civilizaciji donio je mnoge specifične bolesti koje druge civilizacije gotovo ne poznaju, a depresija je među češćima.

Za kraj, onima koji ne pate od kliničke depresije, već od laganih promjena raspoloženja vezanih uz godišnje doba ili trenutne probleme koji ih muče – pojedite malo čokolade. Čak i neka ozbiljna istraživanja pokazuju da pomaže, no nemojte pretjerati. Niste li ljubitelj čokolade, baš svakoga dana priuštite si nešto što vam predstavlja istinski užitak. Naravno, sumnjate li na kliničku depresiju, morate se što prije javiti liječniku.

sa www.trigon.hr
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://tuznevibracije.editboard.com
Admin
Admin


Female
Broj postova: 252
Localisation: dalmacija
Registration date: 20.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

PostajNaslov: Re: Što trebate znati o depresiji   sub tra 21, 2007 10:54 am

Pročitajte ono što piše na ovim stranicama - jako dobro objašnjava stanje depresije :


http://mentalno.plivazdravlje.hr/depra/

http://www.plivazdravlje.hr/?section=arhiva&cat=t&acat=t&show=1&id=2720

http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=515

http://www.zdravljeizivot.com/hrv/index.php?k=vijesti&s=potocnik
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://tuznevibracije.editboard.com
Admin
Admin


Female
Broj postova: 252
Localisation: dalmacija
Registration date: 20.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

PostajNaslov: Re: Što trebate znati o depresiji   sub tra 21, 2007 10:54 am

Depresija vodi ka srcanom udaru

Osobe, starije od 65 godina i koje imaju simptome depresije, imaju vecu opasnost da dobiju manji moždani ili srcani udar, saopštili su americki naucnici. Ekipa strucnjaka sa bostonskog Univerziteta je ipitivala tokom osam godina grupu od 4.120 osoba. Tokom studije, naucnici su zabeležili 144 slucaja moždanog i srcanog udara i 84 mini-udara, navodi se u americkom medicinskom casopisu "Strouk" (Stroke). Opasnost ostaje i kada su pod kontrolom ostali rizicni faktori, kao što su visok krvni pritisak, dijabetes i pušenje, dodaje se u studiji. Naucnici smatraju da depresija utice na dobijanje moždanog i srcanog udara zbog nedostatka fizicke aktivnosti, lošeg uzimanja prepisane terapije, kao i promene ponašanja.

sa http://www.herbateka.com/
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://tuznevibracije.editboard.com
 

Što trebate znati o depresiji

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
 ::  ::  :: -