Poetna stranicaPortailGalleryFAQPretranikRegistracijalanstvoKorisnike grupeLogin
Share | 
 

 to trebate znati o depresiji

Prethodna tema Sljedea tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin


Female
Broj postova: 252
Localisation: dalmacija
Registration date: 20.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

PostajNaslov: to trebate znati o depresiji   sub tra 21, 2007 10:53 am

to trebate znati o depresiji
- depresija je poremeaj u radu dijelova mozga zaduenih za raspoloenje
- postoji genetska predispozicija obolijevanju od depresije
- depresija nije ludilo niti sumanutost
- depresija nije razmaenost ili umiljeno stanje
- depresije se ne moete osloboditi snagom volje ili svjesnim naporom
- depresija nije stil ivota
- depresija nije posljedica naina razmiljanja
- ne postoji "neopravdana" ili "bezrazlona" depresija
- od depresije moete oboljeti i bez ivotnih stresova
- protiv depresije djelotvorni su i lijekovi i psihoterapija
- to je depresija tea ili dulja, to su lijekovi uspjeniji od psihoterapije


Zbog predrasuda i iskrivljenih informacija osoba oboljela od depresije najee ne moe pojmiti da su njezine tegobe zdravstveni problem

Kako shvatiti depresiju? Problem depresije jedan je od najveih paradoksa drutva i medicine. Stotine milijuna ljudi u svijetu, a stotine tisua u Hrvatskoj, trpe od te bolesti, ali u najboljem sluaju jedna treina potrai lijeniku pomo, a odgovarajui tretman dobije samo njih 10-20 posto. Depresija je ljeiva, ali privoljeti osobu s depresijom (ili samog sebe) na odlazak lijeniku, i to jo psihijatru, u veini je sluajeva mission impossible. Svatko tko ima depresiju trpi brojne i ozbiljne smetnje i svjestan je da mu je loe, no ne shvaa prirodu svojih tegoba i ne zna to mu je initi, a od okoline uglavnom dobiva pogrene savjete i neumjesne primjedbe.
Zbog strahovitih predrasuda i iskrivljenih informacija, osoba oboljela od depresije najee ne moe pojmiti da su njezine tegobe zdravstveni problem, to je preduvjet traenja lijenike pomoi. Stoga ovjeku valja objasniti to depresija jest, pomoi mu da prepozna depresivne simptome kod sebe ili blinjih, te ga obavijestiti o mogunostima uklanjanja tegoba.

Zadatak u svakom sluaju nije nimalo lak, jer veina termina koji se rabe pri opisivanju ili objanjavanju depresije ljude odbija od lijeenja. Prvo, depresija je bolest, i to bolest odreenih dijelova mozga i ivanog sustava, no prosjean ovjek teko prihvaa zamisao da je bolestan na ivce jer mu to automatski (i pogreno) sugerira da je sumanut, odnosno lud. Drugo, depresiju lijee psihijatri, koje ljudi opet povezuju s ludilom pa njima idu nerado, poskriveki ili nikako. Tree, kod depresije se primjenjuju psihijatrijski lijekovi, na to ljudi obino reagiraju komentarima "lijekovi nee rijeiti moje objektivne probleme" ili "nisam ja lud da pijem lijekove za ivce". injenica je da je tek manjina svjesna kako lijekovi mogu rijeiti ili barem ublaili glavni problem, a to je upravo depresija.

Gdje se dogaa i kako nastaje

Tekoe pri poimanju depresije kao modane bolesti proizlaze iz nerazumijevanja funkcija mozga, najslabije poznatog od svih organa. Pri spomenu mozga prvo nam na pamet padaju pojmovi inteligencije, logikog zakljuivanja, shvaanja, uenja, pamenja, snalaenja u prostoru, no manje je poznato da je mozak i organ emocija i raspoloenja, najvanijih imbenika za kvalitetu ivota pojedinca.

Depresija, kao i svako drugo raspoloenje, proistjee iz rada mozga. Razlike izmeu modane aktivnosti kod depresivnih i kod zdravih ljudi uoljive su na snimkama mozga dobivenih putem ureaja za PET (positron emission tomography, odnosno tomografija pozitronskom emisijom), gdje se vidi da je kod depresije, meu ostalim, smanjena metabolika aktivnost u lijevom prednjem renju mozga. Taj i neki drugi dijelovi mozga naprosto ostaju izvan pogona, do ega dovodi manjak ili viak odreenih tvari u mozgu ili smanjen broj ivanih stanica u centrima za raspoloenje.
to uzrokuje spomenute promjene u modanoj aktivnosti, koje potom dovode do pada raspoloenja? Dogaaju li se same od sebe ili su posljedica utjecaja vanjskih okolnosti? Mogue je i jedno i drugo. Najee depresiju izazivaju stres ili traume, ali u brojnim sluajevima javlja se i bez vanjskog uzroka, po diktatu gena.

Depresiju redovito izaziva kombinacija genetskog naslijea i utjecaja vanjskih okolnosti. Ako je genetska predispozicija za depresiju jaka, bolest moe nastati i bez stresnih podraaja, to jest i u normalnim ivotnim okolnostima. Ako je pak ovjek pretrpio vrlo jak ili dugotrajan stres, moe oboljeti od depresije i ako nema jaku genetsku predispoziciju za nju.
Kako stres izaziva duevne poremeaje? Kroz djelovanje na mozak. Pretrpimo li stresan podraaj, u naem se organizmu lue stresni hormoni, tetne tvari s razornim djelovanjem na sve organe. Kod ljudi s otpornim ivanim sustavom stresni se hormoni lue rjee, manje i krae. Kod osjetljivijih ljudi lue se ee, jae i dulje, a stradaju organi od srca i krvoilnog sustava, preko eluca i guterae do mozga. U mozgu stresni hormoni blokiraju djelovanje hormona ugode te ubijaju milijune modanih stanica. Ako je time pogoen centar za raspoloenje, trpjet e od pada raspoloenja - depresije.


Depresija nije u vanjskim okolnostima

Jedna od tekoa s kojom se suoavaju strunjaci ili informirani laici kad ele sugovorniku objasniti to je depresija jest nesposobnost velikog broja ljudi da razlikuju svoje raspoloenje od ivotnih okolnosti. Iako nema dvojbe da vanjske okolnosti (stresori) utjeu na organizam, depresija je neto to se zbiva u mozgu, dakle u organizmu. Usporedbe radi, ako ste se porezali noem, no je vanjska okolnost, a porezotina posljedica na vaemu tijelu i sigurno je neete sanirati bacanjem noa u smee nego ienjem i previjanjem rane.

Stresne okolnosti koje najee izazivaju depresiju:

gubitak nekoga ili neeg vanog, npr. voljene osobe ili kunog ljubimca
samoa, odsustvo prijatelja ili ljubavi
teka bolest (vlastita ili u obitelji)
porod, teka trudnoa
selidba, drastina promjena ivotnih okolnosti
siromatvo, teki uvjeti ivota
nezaposlenost ili besposlenost
beskunitvo, deloacija
pretrpljena katastrofa (npr. potres, poar)
pretrpljeno nasilje (npr. silovanje, razbojnitvo, otmica)
izloenost ikaniranju, zastraivanju, prijetnjama
sudski proces ili ekanje presude
zatvor ili ekanje izvrenja presude
Ostali depresogeni faktori:

manjak dnevnog svjetla
smanjeno kretanje
nezdrava prehrana
neki lijekovi, steroidi, alkohol, droge


Kako se osjea depresivna osoba

Osobe koje imaju depresiju svoje stanje nazivaju raznoliko. Mlai kau da su "u bedu". Drugi kau da su "u komi", "u ivotnoj krizi", da se "osjeaju grozno", da je "bolje da ih nema" i slino. Pogledajmo kako se osjea osoba koja ima depresiju:

Prvo i osnovno to je mui jest potitenost, odnosno duboko snieno raspoloenje (lat. depressio = potitenost). Osoba pogoena depresijom je dakle nesretna, utuena, tuna, katkad upravo oajna i bespomona.
Osim to je potitena, pojaano je razdraljiva i osjetljiva na stres, prigovore, uvrede, prepreke i druge ivotne nepogodnosti.
Osjea se osamljeno, naputeno, nevoljeno i suvino. Iako su joj panja i drutvo potrebni, guva joj smeta i ini je tjeskobnim.
Tipian depresivac slabije se koncentrira, bezvoljan je, apatian, trom i usporen, nita ga ne veseli i ne motivira.
Neke posljedice depresije usko su prepoznatljive na tjelesnom planu: poremeaj spavanja, apetita i spolne moi, bre umaranje i iscrpljivanje, bolovi u raznim dijelovima tijela i openito nemogunost ispunjavanja svakodnevnih obveza.

Ne izbjegavajte struni pristup

Depresija od ivota ini pakao, iz kojeg se oboljeli silno eli izvui, ali u pravilu ne zna kako to uiniti. Neki od postupaka kojima ljudi pribjegavaju kako bi si nakratko podigli raspoloenje ukljuuju alkohol, duhan, kofein, eer, droge, oping, kockanje i druge vrste rizika. Sve nabrojano su samo prirune metode "samolijeenja" koje su u nas drutveno prihvaenije od odlaska psihijatru i prihvaanja lijenikog tretmana.
Pregledom najeih simptoma uviamo da depresija nanosi patnje, koje su ponekad toliko jake da oduzimaju ovjeku volju za ivotom, tjerajui ga na samoubojstvo (suicid). Imate li pet ili vie od navedenih simptoma tijekom dva ili vie tjedana, imate kliniku depresiju. Ako vam simptomi izazivaju patnju ili vas ometaju u obavljanju svakodnevnih poslova, javite se specijalistu za mentalno zdravlje bez obzira na to to neinformirana okolina o tome misli.
Dvije temeljne vrste antidepresivne terapije su bioloka i psiholoka. Bioloka terapija ukljuuje direktno djelovanje na mozak posredstvom lijekova. Oni uklanjaju biokemijske poremeaje u mozgu koji izazivaju depresiju. Moderni antidepresivi vrlo su pouzdani, blagi i lako podnoljivi i djelotvorni kod 80-90 posto ljudi koji ih uzimaju strogo prema uputama (redovito i bez preskakanja). Pazite na razliku: depresija se lijei antidepresivima, a ne sredstvima za smirenje, iako i potonji mogu biti korisni u odreenim fazama lijeenja. Psihijatar mora nadzirati tijek lijeenja, paziti na popratne uinke lijekova, ispraviti doze i eventualno promijeniti lijek ili uvesti kombinaciju lijekova.
Psiholoka pomo podrazumijeva tretman kod ovlatenog psihoterapeuta. Pri izboru terapeuta snano vam preporuujemo onog koji je bioloki informiran te upuen u antidepresive i sredstva za smirenje. Terapeut vam treba objasniti od ega bolujete i rasvijetliti vam bit depresije. Zatim vam treba pruiti moralnu potporu, ohrabrenje, utjehu, drutvo pa i rame za plakanje ako je potrebno. U pojedinim sluajevima moe dati pacijentu konkretne i primjenjive savjete, primjerice za bolju komunikaciju s okolinom, za izbjegavanje stresnih situacija, za bavljenje aktivnostima koje podiu raspoloenje i drugo.


Samopomo
Prirodno sredstvo protiv depresije je gospina trava (hypericum perforatum), ali nije uputno kombinirati je s lijekovima. Lijekovima, ili gospinoj travi, moete dodati vitamine B kompleksa, folacin (takoer vitamin iz skupine B), vitamin C, magnezij, cink, lecitin, Omega-3 masne kiseline i dr.
Kod blae depresije moete si pomoi antidepresivnim postupcima:
- svakodnevno se kretati i baviti tjelovjebom (dokazano imaju antidepresivan uinak na mozak)
- izlagati se sunevom svjetlu, prirodnom antidepresivu
- unositi u prehranu vie ribe, tjestenine, puretine, piletine, integralne rie, zobenih pahuljica, svjeeg voa i povra; pijenje i do 10 aa vode dnevno
- smanjiti unos alkohola, kofeina i eera


sa www.vasezdravlje.com
[Vrh] Go down
Korisniki profil http://tuznevibracije.editboard.com
Admin
Admin


Female
Broj postova: 252
Localisation: dalmacija
Registration date: 20.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

PostajNaslov: Re: to trebate znati o depresiji   sub tra 21, 2007 10:53 am

Depresija nije samo enska bolest

Mukarci i ene slini su koliko su i razliiti. Tako mukarci i ene uglavnom boluju od istih bolesti, no njihove manifestacije esto su razliite. Razliitost "mukih" i "enskih" verzija neke bolesti dosta je uoljiva kod bolesti vezanih uz hormone, te kod psihikih bolesti i poremeaja.

Uvrijeeno je miljenje kako je depresija enska bolest. No, istraivanja pokazuju da su muka samoubojstva 10 puta ea nego enska, a samoubojstva esto ukazuju upravo na depresiju. Iz toga je oito da muka depresija i nije rijetka bolest, no o njoj se malo govori. Strunjaci, posebno ameriki, u posljednje se vrijeme zalau za znaajne promjene koje e smanjiti broj neuoenih depresija.

Kod ena je, naime, depresiju lake uoiti, jer su najee plaljive, bezvoljne i izgledaju upravo onako kako depresiju zamiljamo. Kad smo izrazito loe volje, obiavamo rei da smo "u depri". No, depresija moe biti izraena i na sasvim drugaiji nain.

Ovo dosta dobro pokazuje sluaj ovjeka koji je doivio slom ivaca, a prije toga nije bio svjestan da se s njim neto loe dogaa. Objanjava kako ga je sve smetalo kad lanovi njegove obitelji uine neto benigno: bunije zatvore vrata, neto im ispadne i sl. To je bilo dovoljno da on danima prestane s njima razgovarati. Nije se ljutio, vikao, ali su mu svi njegovi postupci izgledali normalno i cijeli svijet oko sebe smatrao je krivim. Kod svakoga ga je neto smetalo, loe se osjeao i istovremeno nije bio svjestan koliko se promijenio. Tek dosta vremena poslije sloma poeo je pokazivati oite znakove depresije kako je povrno zamiljamo.

Upravo pretjeranu i estu ljutnju i okrivljavanje drugih danas strunjaci smatraju specifinim simptomima muke depresije. Pacijent u depresiji ne mora biti tih, povuen, tjeskoban i plaljiv, ne mora ni padati u histerian pla. To su zablude jo iz doba Freuda, zbog kojih se muka depresija relativno rijetko i dijagnosticira. Depresivan ovjek, naprotiv, moe i ne mora pokazivati agresivnost. Ako pokazuje agresiju, moe to biti na uobiajen ili na pasivan nain: npr. da u sebi dri bijes i ljutnju, te gotovo ni s kim ne komunicira. Ponekad urla, ponekad je povuen u sebe i plae, ali sve su to samo razliiti simptomi slinog unutarnjeg osjeaja.

Iako, naravno, za ovakva stanja ne mora biti kriva depresija, ipak je lako razlikovati izrazito temperamentnu osobu od depresivne osobe. Temperamentna osoba reagirat e intenzivno i kad je vesela i kad je ljuta, ona jednostavno burno reagira - to je stvar karaktera, dok je u depresivne osobe to stvar poremeaja psihikog stanja. Depresivna osoba mijenja ponaanje, ali na nain da najee ne pokazuje pozitivne, ve negativne emocije. Ponekad to radi burno, a ponekad, poput pacijenta s poetka lanka, na prvi pogled uope ne reagira. I nedostatak adekvatne reakcije je nekakva reakcija, no na alost, to se ne uoava dovoljno esto. Depresivna osoba uglavnom pokazuje samo negativne emocije i gotovo nikada se ne raduje.



Depresija je najei psihiki problem, ali u pravilu je rjeiva medikamentima i/ili psihoterapijom. Veina ljudi u roku nekoliko tjedana od dijagnoze i poetka terapije opaa znaajno poboljanje ili ak potpuni oporavak (u lakim sluajevima). Na alost, ako se ne lijei, depresija moe biti fatalna. U SAD se godinje zbog depresije ubije 31.000 ljudi, meu kojima je oko 90% mukaraca. Strunjaci smatraju kako je upravo neprepoznavanje i izostanak lijeenja uzrok tako velikog broja samoubojstva muke depresivne populacije.

Zaista, bolest koja je izljeiva ne bi smjela zavravati samoubojstvima, a jo manje bi smjela biti neprepoznata. Na alost, ak i neki lijenici ne prepoznaju muku depresiju. U naim civilizacijskim prilikama mukarci se esto srame priznati da su u depresiji, pa i ovim lankom elimo proiriti znanja o ovom problemu. Okolina nerijetko depresiju, kao i veinu psihikih problema, ne tretira kao bolest ve vie kao osobnu slabost, ponaajui se kao da je osoba luda ili sama kriva za svoje probleme. I eni to predstavlja problem, ali mukarcu, koji bi tradicionalno trebao biti vrst i jak, to je jo vei problem. Ako ste vi ili netko vama blizak u depresiji ili vam se ini da bi se moglo raditi o depresiji, svakako potraite pomo. Ohrabrenje moe biti spoznaja da niste usamljeni - depresija je esta bolest dananjice, iako je mnogi skrivaju ili je nisu svjesni. Nain ivota u zapadnoj civilizaciji donio je mnoge specifine bolesti koje druge civilizacije gotovo ne poznaju, a depresija je meu eima.

Za kraj, onima koji ne pate od klinike depresije, ve od laganih promjena raspoloenja vezanih uz godinje doba ili trenutne probleme koji ih mue pojedite malo okolade. ak i neka ozbiljna istraivanja pokazuju da pomae, no nemojte pretjerati. Niste li ljubitelj okolade, ba svakoga dana priutite si neto to vam predstavlja istinski uitak. Naravno, sumnjate li na kliniku depresiju, morate se to prije javiti lijeniku.

sa www.trigon.hr
[Vrh] Go down
Korisniki profil http://tuznevibracije.editboard.com
Admin
Admin


Female
Broj postova: 252
Localisation: dalmacija
Registration date: 20.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

PostajNaslov: Re: to trebate znati o depresiji   sub tra 21, 2007 10:54 am

Proitajte ono to pie na ovim stranicama - jako dobro objanjava stanje depresije :


http://mentalno.plivazdravlje.hr/depra/

http://www.plivazdravlje.hr/?section=arhiva&cat=t&acat=t&show=1&id=2720

http://www.belupo.hr/Default.aspx?sid=515

http://www.zdravljeizivot.com/hrv/index.php?k=vijesti&s=potocnik
[Vrh] Go down
Korisniki profil http://tuznevibracije.editboard.com
Admin
Admin


Female
Broj postova: 252
Localisation: dalmacija
Registration date: 20.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

PostajNaslov: Re: to trebate znati o depresiji   sub tra 21, 2007 10:54 am

Depresija vodi ka srcanom udaru

Osobe, starije od 65 godina i koje imaju simptome depresije, imaju vecu opasnost da dobiju manji modani ili srcani udar, saoptili su americki naucnici. Ekipa strucnjaka sa bostonskog Univerziteta je ipitivala tokom osam godina grupu od 4.120 osoba. Tokom studije, naucnici su zabeleili 144 slucaja modanog i srcanog udara i 84 mini-udara, navodi se u americkom medicinskom casopisu "Strouk" (Stroke). Opasnost ostaje i kada su pod kontrolom ostali rizicni faktori, kao to su visok krvni pritisak, dijabetes i puenje, dodaje se u studiji. Naucnici smatraju da depresija utice na dobijanje modanog i srcanog udara zbog nedostatka fizicke aktivnosti, loeg uzimanja prepisane terapije, kao i promene ponaanja.

sa http://www.herbateka.com/
[Vrh] Go down
Korisniki profil http://tuznevibracije.editboard.com
 

to trebate znati o depresiji

Prethodna tema Sljedea tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moe odgovarati na postove.
 ::  ::  :: -
Maintenance in progress
  • Maintenance en cours : Actualiser Retourner à l'index
    Le service est actuellement en maintenance et sera à nouveau disponible d’ici quelques instants.
    Vous trouverez des informations utiles sur notre Forum d'aide. Nous vous prions de nous excuser des désagréments occasionnés. Merci de votre compréhension.
  • Maintenance in progress : Refresh Return to index
    We are actually proceeding a maintenance and will be back in a few minutes.
    You will find useful informations on our Support forum. Sorry for any inconvenience that may be caused by this maintenance. Thank you for your patience.
  • أحلى منتدى تقوم الآن بعملية صيانة للخدمة ينتج عنها انقطاع مؤقت للإتصال. بضع دقائق فقط و تعود الخدمة إلى طبيعتها فالمرجوا الصبر
    للمزيد من المعلومات المرجوا اللجوء الى منتدى الدعم و المساعدة الرسمي. نعتذر عن الإزعاج المسبب و نشكرك مسبقاً على تفهمك
  • Wartungsarbeiten : Aktualisieren Zurück zum Index
    Diese Seite wird gerade gewartet. Wir sind in ein paar Minuten wieder für Sie da. Nähere Informationen finden Sie in unserem Supportforum. Wir entschuldigen uns für die entstandenen Unannehmlichkeiten und hoffen auf Ihr Verständnis.
  • Mantenimiento en curso : Actualizar Volver al indice
    El servicio está actualmente en mantenimiento y estará disponible dentro de un momento.
    Encontrarás informaciones útiles en nuestro Foro de soporte. Disculpanos por los problemas ocasionados. Gracias por tu comprensión.
  • Manutenzione in corso : Aggiornare Ritorna all’indice
    Il servizio è in manutenzione pero sara di nuovo disponibile in un istante.Troverete informazioni utili sul Forum dei forum. Ci dispiace per l’inconvenienza causata. Vi ringraziamo per la comprensione.
  • Технические работы на сервисе : Обновить страницу Вернуться на форум
    Извините, из-за технических работ сервис временно недоступен – он возобновит свою работу через непродолжительное время.
    Вы можете получить дополнительную информацию на нашем Форуме поддержки.
    Мы приносим извинения за временные неудобства и благодарим вас за понимание
  • Manutenção em curso : Atualizar Voltar ao Índice
    O serviço está em manutenção e estará disponível novamente em poucos instantes.
    Veja informações úteis em nosso Fórum de suporte. Queira nos desculpar pelos inconvenientes causados. Obrigado pela compreensão.
  • Mentenanta in curs : Actualizeaza Inapoi la index
    Serviciul este in acest moment in mentenanta dar va fi din nou disponibil in cateva momente.Veti gasi informatii utile pe Forumul de suport. Ne cerem scuze pentru inconvenienta creata. Va multumim pentru intelegere.
  • 維護中 : 刷新 返回首頁
    服務器維護中,我們的服務將在幾分鐘內恢復。
    非常抱歉給您帶來不便,您可以通過互助中心了解相關信息。非常感謝您的理解與支持!
  • 维护中 : 刷新 返回首页
    服务器维护中,我们的服务将在几分钟内恢复。
    非常抱歉给您带来不便,您可以通过互助中心了解相关信息。非常感谢您的理解与支持!
  • Sorunlar düzeltilmekte : Yenilemek Ana sayfaya dönmek
    Simdilik bu siteye ulaşamazsınız, bir kaç saniye sonra sayfa tekrar acılacaktır. Daha fazla bilgi için Yetkinforumun bedava yardımlasma sitesine gidebilirsiniz. Verdiğimiz rahatsızlıktan dolayı özür dileriz. Teşekkürler.