Početna stranicaPortailGalleryFAQPretraľnikRegistracijaČlanstvoKorisničke grupeLogin

Share | 
 

 Kronični umor - sindrom ili umišljaj

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin


Female
Broj postova : 252
Localisation : dalmacija
Registration date : 21.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

PostajNaslov: Kronični umor - sindrom ili umišljaj   sub tra 21, 2007 11:32 pm

Piše: dr.sc.med. Jasenka Markeljević, specijalist internist, Zavod za kliničku

imunologiju i reumatologiju Med. fakulteta, Klinika za unutarnje bolesti, KBC -

Rebro, Zagreb





Zbog nespecifičnih simptoma i nespecifičnih bioloških pokazatelja te

nedostatnih spoznaja o patofiziologiji, CFS se među liječnicima više

smatra rezultatom umišljenog poremećaja





Sindrom kroničnog umora ili chronic fatigue sindrom (CFS) je relativno novi

entitet u medicinskoj terminologiji koji se proteklih desetak godina

upotrebljava za definiciju stanja kroničnog umora koje isključuje psihičku ili

organsku podlogu, odnosno razdoblje rekonvalescencije nakon preboljele teže

bolesti ili nakon teškog fizičkog rada. CFS je definiran kao entitet u SAD

nakon uzaludnih pokušaja brojnih liječnika da u određenog broja bolesnika

razjasne uzroke smanjene mogućnosti tjelesne i psihičke aktivnosti, nesanice i

nemira te dugotrajnog kroničnog umora. Sindrom najčešće pogađa osobe ženskog

spola generativne dobi (između 30. i 40. godine života), smanjuje sposobnost za

rad ili učenje za 50%, često toliko da je oboljela osoba prisiljena napustiti

svoje svakodnevne obaveze. Znanstvenici su "optuživali" mnoge viruse

kao uzročnike sindroma, zatim toksine, učestalu izloženost stresnim

okolnostima, ali do sada nije pouzdano dokazan niti jedan uzročnik. Jedini

pouzdani podatak odnosi se na opažene, ali nespecifične promjene u statusu

stanične i humoralne imunosti.

Kronični umor je relativno čest zdravstveni problem u razvijenim zemljama

(prema statističkim podacima sedmi na listi) radi kojega se bolesnici javljaju

liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a u oko 5% njih se ustanovi da je

riječ o CFS.



Kada ćemo posumnjati

- ako se mjesecima osjećate iscrpljeni i ne možete obavljati više od polovice

uobičajenih dnevnih aktivnosti, ujutro se budite slomljeni, nakon isprekidanog

sna

- ako nakon uobičajene rekreacije umor i bolovi u mišićima traju neuobičajeno

dugo ili se čak pojačavaju

- ako osjećate suhoću u ždrijelu, patite od učestalih virusnih infekcija dišnog

sustava

- povremeno povišena tjelesna temperatura, glavobolja, otežana koncentracija,

smetnje s pamćenjem, bolovi u zglobovima i mišićima, također su znakovi tog

sindroma, osobito ako su pretragama isključene psihičke ili organske bolesti.

Liječnik George Beard je još u l9. stoljeću primijetio da se u nekih bolesnika

javlja neuobičajeni, neobjašnjivi kronični umor nakon preboljelih bolesti, ali

i neovisno o njima. Taj sindrom je nazvao neurastenija, a 1869.g. je napisao

sljedeće: "Dijagnoza neurastenije je ponekad jasna, ponekad vrlo

komplicirana. Postavlja se djelomice zbog prisustva uobičajenih simptoma ili

isključivanjem drugih bolesti. Nastaje nakon akutnih bolesti i obično se brzo

povuče, ali ponekad postaje kronična, osobito ako je bolest bila dugotrajna i

iscrpljujuća."

Povezanost kroničnog umora i infekcije, osobito virusne, primijećena je tijekom

virusnih epidemija azijske gripe 30-tih i 40-tih godina ovog stoljeća. Početkom

80-tih godina znanstvenici su smatrali kako kronična infekcija s Ebstein-Barr

virusom uzrokuje CFS, no iako su nađeni znaci kronične EBV infekcije, ta

teorija nije dokazana.

Zbog nespecifičnih simptoma i nespecifičnih bioloških pokazatelja te

nedostatnih spoznaja o patofiziologiji, CFS nije uvijek među liječnicima

prihvaćen kao stvarna dijagnoza nego se više smatra rezultatom umišljenog

poremećaja.

Kako se radi o relativno novom entitetu, nema još točnih epidemioloških

podataka. Prema rezultatima provedenih studija, povećana je učestalost CFS u

ekonomski razvijenim zemljama, u osoba srednje životne dobi i dva puta češće u

osoba ženskog spola. Zdrave žene, mlađe ili srednje životne dobi, srednjeg ili

višeg socioekonomskog statusa, obolijevaju češće od muškaraca i osoba nižeg

socioekonomskog statusa. CFS se može pojaviti i u djece, također srednjeg ili

višeg socioekonomskog statusa. Povezanost stresa i CFS dokazana je u razvedenih

muškaraca koji su češće obolijevali od EBV infekcije. CFS je povezan s

bolestima koje se očituju bolovima u mišićima (tzv. polimijalgija), poremećajem

lučenja sline i suza (Sjoegrenov sindrom) te s depresijom.

Najizrazitiji simptom je kronični, trajni umor koji traje neprekidno najmanje 6

mjeseci, a u odsutnosti drugih psihičkih ili organskih bolesti. U dvije trećine

bolesnika prisutne su psihološke tegobe, smetnje koncentracije, poremećaji

spavanja i raspoloženja te povremene glavobolje.

Psihološki testovi pokazuju poremećaj logičnog pamćenja i povišenu sklonost

hipohondrijskim reakcijama. Umor prate bolovi u svim mišićima, kostima i

zglobovima, a pojedini bolesnici navode i trnce u nogama i rukama, simptome

sniženog krvnog tlaka te popratni osjećaj "viroze". Iako su

istraživanja pokazala da se imunološki nalazi razlikuju od nalaza u zdravih

ljudi, nijedan se test nije pokazao specifičnim.

Jedan od najvećih problema prilikom postavljanja dijagnoze je kako isključiti

psihičku ili organsku podlogu kroničnog umora, stoga je neophodno da se u svih

bolesnika, u kojih postoji sumnja na CFS učini psihološko testiranje i obavi

psihijatrijski pregled. Također je potrebno provesti sve dijagnostičke pretrage

kojima se isključuju organske bolesti koje mogu uzrokovati kronični umor, kao

što su maligne bolesti, kronične upalne i degenerativne bolesti itd.

Pitanja na koja treba odgovoriti ako se sumnja na CFS su sljedeća:

1. Osjećate li težinu u mišićima i bolove u zglobovima, kao da imate virozu?

2. Imate li poremećen san, budite li se umorni nakon jutarnjeg ustajanja, imate

li simptome sniženog krvnog tlaka prilikom ustajanja?

3. Imate li povišenu tjelesnu temperaturu, otečene limfne čvorove na vratu,

suhoću u grlu ili trajno kašljete?

4. Imate li teškoće s koncentracijom ili glavobolje, jeste li zaboravljivi?

Bolesnicima svakako treba objasniti da je stanje CFS bezopasno za život te da

se može izliječiti uz suradnju s liječnikom i pomoć obitelji i okoline.

Liječnik treba poticati svog bolesnika na normalno funkcioniranje i obavljanje

svakodnevnih aktivnosti. Pomaže umjerena tjelesna aktivnost tj. vježbanje i

rekreacija s postupnim povećavanjem tjelesnih napora. U nekih bolesnika pomažu

male doze antidepresiva, sedativa, nezasićene masne kiseline ili mega doze

vitamina i minerala, iako nema pouzdanih znanstvenih dokaza da je taj pristup

djelotvoran. Pojedini liječnici smatraju da pomažu lijekovi koji stimuliraju

imunološki sustav, ali svi se slažu u tome kako ne postoji lijek za CFS, a

prognoza bolesti je dobra.

Iako su brojni liječnici skeptični prema CFS, treba poticati otvorenost i

spremnost onih koji žele pomoći bolesnicima primjenjujući najnovija saznanja o

toj bolesti.

Simptomi moraju trajati najmanje 6 mjeseci uz odsutnost drugih bolesti koje

mogu uzrokovati kronični umor, a kriteriji za dijagnozu CFS su:

- umor koji traje najmanje 6 mjeseci

- subfebrilne temperature, česte prehlade, upale grla

- bolni i otečeni limfni čvorovi na vratu

- neobjašnjiva slabost u mišićima, bolovi u mišićima

- umor nakon tjelesne aktivnosti koji traje 24 h ili dulje

- glavobolja

- bolovi u zglobovima ili oticanje zglobova

- kratkotrajna slabost pamćenja, zaboravljivost ili nesposobnost koncentracije

- depresija

- smetnje spavanja.


sa www.lijekovi.com
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://tuznevibracije.editboard.com
 
Kronični umor - sindrom ili umišljaj
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» ///////
» Sindrom Noine arke

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
 :: tužne vibracije :: Bolesti i ostale zdravstvene teme :: Ostale bolesti-
Forum(o)Bir: