Velik broj ljudi pati od želučanih tegoba. Uzrokuje ih moderan, nezdrav način života – nezdravi, masni, začinjeni i neredoviti obroci, pušenje, stres, konzumacija alkohola, prevelika tjelesna težina. Neke tegobe zahtijevaju odlazak liječniku i daljnju obradu.
Velik broj ljudi pati od želučanih tegoba. Uzrokuje ih moderan, nezdrav način života – nezdravi, masni, začinjeni i neredoviti obroci, pušenje, stres, konzumacija alkohola, prevelika tjelesna težina. Neke tegobe zahtijevaju odlazak liječniku i daljnju obradu.
Dispepsija obuhvaća grupu simptoma. Ne radi se o dijagnozi ili bolesti. Simptomi mogu biti: nelagoda u gornjem dijelu abdomena, žgaravica, bol iza prsne kosti, bol u gornjem dijelu trbuha, mučnina, povraćanje, nadutost, rana sitost (osjećaj punoće), obilno podrigivanje, regurgitacija (vraćanje želučanog sadržaja u ždrijelo) ili anoreksija (gubitak apetita). Najčešće bolesti koje uzrokuju dispepsiju su: gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) i peptički ulkus (želučani ili duodenalni). Nešto rjeđi uzrok nastanka dispepsije su bolesti žučnog sustava te bolesti gušterače (žučni kamenci, kronična upala gušterače i sl.). Dispepsija se može liječiti, ali i spriječiti. Važno je znati prepoznati simptome i njihove uzroke te odabrati pravi lijek.
Žgaravica je osjećaj žarenja (gorenja, pečenja) koji se širi iz želuca ili donjeg dijela prsišta prema vratu. Ona je često provocirana konzumiranjem određene vrste hrane, saginjanjem, napinjanjem ili ležanjem. Žgaravica je dominantan simptom GERB-a (gastroezofagealne refluksne bolesti). Vrlo je često udružena sa regurgitacijom. Procjenjuje se da se u 20 do 40% populacije povremeno javljaju simptomi žgaravice dok se u 7 do 10% oni javljaju dnevno, a 15% mjesečno.
Regurgitacija je povrat želučanog sadržaja u ždrijelo i često je udružena s neugodnim okusom gorčine u ustima. Najčešće se javlja nakon obilnog obroka i obično se događa u ležećem položaju.
Povećane količine zraka u crijevima dovode do osjećaja punoće u trbuhu što može biti i bolno. Neugodna pojava su vjetrovi. Gutanje zraka pri jelu normalna je pojava. Osobe s lošim navikama pri jelu koje jedu žurno, brzo gutaju neprožvakanu hranu ili jedući razgovaraju progutaju prekomjernu količinu zraka, pa dolazi do osjećaja punoće i bolova u trbuhu.
Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) je patološko stanje uzrokovano refluksom (vraćanjem) želučanog sadržaja u jednjak. U velikog broja bolesnika (do 50 %) GERB se manifestira samo subjektivnim simptomima koji značajno utječu na kvalitetu života bolesnika, dok endoskopskim pretragama (npr. gastroskopija) nije moguće naći patološka oštećenja sluznice jednjaka. U tom slučaju govorimo o funkcionalnom poremećaju (endoskopski negativan ili ne-erozivni GERB). Ukoliko refluks želučanog sadržaja uzrokuje i oštećenje sluznice jednjaka govorimo o GERB-u praćenim organskim promjenama jednjaka (endoskopski pozitivan ili erozivni GERB). U bolesnika s dugotrajnim, čestim i težim oblikom bolesti može doći i do razvoja adenokarcinoma jednjaka.
GERB je bolest razvijenog zapadnog svijeta dok je u nerazvijenim zemljama slabije prisutna. Zadnjih godina zabilježen je značajan porast oboljelih koji gotovo doseže razmjere epidemije. Smatra se da čak 20-40% inače zdrave populacije zapadnih zemalja ima povremene simptome GERB-a, a čak 7-10% populacije ima žgaravicu, inače vodeći simptom GERB-a, svaki dan.
GERB nastaje zbog smanjenog napetosti donjeg sfinktera jednjaka, mišićnog prstena koji sprečava vraćanje želučanog sadržaja u jednjak. Stoga dolazi do učestalih i produljenih epizoda refluksa želučanog sadržaja u donji dio jednjaka, što može dovesti do oštećenja jednjaka i/ili pojave simptoma. Drugi uzroci nastanka GERB-a mogu biti usporeno pražnjenje želuca, poremećeno pražnjenje jednjaka, prekomjerno lučenje želučane kiseline i hijatalna hernija.
U više od 75% bolesnika s GERB-om u kliničkoj slici dominantan je simptom žgaravica. Vrlo je često udružena s regurgitacijom. U neuobičajene simptome i znakove bolesti, koji mogu biti posljedica refluksa želučanog sadržaja, ubrajamo: astmu, udisanje želučanog sadržaja, bol u prsima, kroničnu upalu glasnica, kronični kašalj, promuklost, erozija zubi, pojačano lučenje sline i štucanje.
Simptomi se u pravilu povuku nakon terapije antacidima odnosno primjenom lijekova koji smanjuju lučenje želučane kiseline, kao što su H2 antagonisti ili inhibitori protonske pumpe. Nažalost česti su recidivi bolesti.
Kliničko iskustvo sugerira da u osoba s blagim simptomima, promjene životnih navika mogu pomoći u rješavanju tegoba. Tu ubrajamo:
izbjegavati obroke 2-3 sata prije spavanja
izbjegavati obilne obroke i pijenje većih količina tekućine
izbjegavati hranu odnosno namirnice za koje na temelju vlastita iskustva bolesnik zna da pogoršavaju njegove tegobe (začinjena i masna hrana, čokolada, luk, sok od naranče...)
spavati s podignutim uzglavljem kreveta
smanjiti pušenje, pijenje alkohola, kave i gaziranih pića
izbjegavati usku odjeću
smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu
ne vježbati neposredno nakon obroka
izbjegavati podizanje težih tereta, saginjanje i dugotrajno savijanje pri obavljanju poslova
izbjegavati lijekove koji smanjuju napetost donjeg sfinktera jednjaka, usporavaju pražnjenje želuca (nitrati, teofilin, antikolinergici, oralni kontraceptivi, blokatori kalcijevih kanala) ili mogu ošteti sluznicu jednjaka (acetilsalicilna kiselina, nesteroidni antireumatici)
Postoje simptomi koji upućuju na teži oblik bolesti i zahtijevaju detaljniju obradu od strane liječnika. Stoga se u slijedećim slučajevima potrebno obavezno obratiti liječniku:
učestale tegobe (više od 2 dana u tjednu)
ozbiljne tegobe (utječu na normalno obavljanje životnih aktivnosti)
tegobe koje ne prolaze usprkos terapiji
tegobe koje se učestalo ponavljaju
postojanje alarmantnih simptomima (jaka bol koja bitno utječe na kvalitetu života, krvarenje iz probavnog trakta - povraćanje krvi ili stolica crne boje, anemija, učestalo povraćanje, značajan gubitak tjelesne težine, otežano i bolno gutanje hrane, nalaz opipljive tvorbe u trbuhu)
postojanje neuobičajenih simptomima (astma, udisanje želučanog sadržaja - aspiracija, bol iza prsne kosti, kronična upala glasnica, kronični kašalj i napadaji kašlja, promuklost, erozija zubi, pojačano lučenje sline, štucanje)
stariji bolesnici (više od 50 godina) kod kojih se prvi put javljaju značajnije tegobe.
U slijedećem izdanju dvotjednika Zdravlje4U imat ćete priliku saznati što je to ulkusna bolest.
MojDoktor
čet svi 17, 2007 2:02 pm