Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


 
Početna stranicaPortailGalleryPretraľnikLatest imagesRegistracijaLogin

 

 Poslijeporođajna depresija

Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin
Admin


Female
Broj postova : 252
Localisation : dalmacija
Registration date : 21.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

Poslijeporođajna depresija Empty
PostajNaslov: Poslijeporođajna depresija   Poslijeporođajna depresija Icon_minitimesub tra 21, 2007 1:01 pm

Poslijeporođajna depresija je niz emocionalnih promjena i promjena u ponašanju majke koje se mogu javiti nakon poroda, a pripisuju se mnogim biokemijskim i psihološkim promjenama povezanim s rađanjem djeteta. U literaturi se ovaj poremećaj može naći i pod nazivima "postnatalna" ili "postpartalna" depresija.

Točan uzrok poslijeporođajne depresije još uvijek nije potpuno poznat. Prema nekim istraživanjima, uzrok poslijeporođajne depresije treba tražiti u naglom padu razine hormona u tijelu majke nakon poroda. Tijekom trudnoće, razina estrogena i progesterona je i deseterostruko veća od normalne, a zatim u roku od tri dana nakon poroda razina tih hormona, kao i endorfina, kortizola i prolaktina pada na razinu prije trudnoće.
Uz navedene biokemijske promjene u tijelu majke, događaju se i psihološke promjene koje još više povećavaju vjerojatnost pojave poslijeporođajne depresije. Iscrpljenost nakon poroda, stres i nedostatak sna u prvim tjednima života novorođenčeta također mogu biti čimbenici koji mogu utjecati na pojavu ovog poremećaja. Najveći rizik od pojave poslijeporođajne depresije postoji kod majki koje su u prošlosti već imale problema s depresijom ili osjećajima tjeskobe, kao i kod onih kod kojih je zabilježena poslijeporođajna depresija u nekoj od prethodnih trudnoća.



Vrste poslijeporođajne depresije

Prema intenzitetu simptoma poslijeporođajne depresije, vremenu trajanja istih te opasnosti po zdravlje majke i djeteta, poslijeporođajnu depresiju možemo podijeliti u tri glavne skupine: poslijeporođajnu tugu ili "baby blues", poslijeporođajnu depresiju te poslijeporođajnu psihozu.



Poslijeporođajna tuga ili "baby blues"

Ovo je blagi oblik poslijeporođajne depresije i ne predstavlja ozbiljnu opasnost. Istraživanja pokazuju da se javlja kod gotovo 80% majki. Pojavljuje se u prvom tjednu nakon poroda i manifestira se osjećajem tuge, tjeskobe, čestim plačem bez nekog vidljivog razloga te problemima u spavanju. Simptomi uglavnom nestaju nakon nekoliko dana i bez medicinskog liječenja. Majkama se u ovom periodu može pomoći emocionalnom podrškom, prikladnom pomoći oko novorođenog djeteta i ostalih kućnih poslova.



Poslijeporođajna depresija

Ukoliko simptomi tuge i tjeskobe potraju i dulje od dva tjedna nakon poroda, potrebno je posjetiti liječnika jer postoji opasnost da se razvila poslijeporođajna depresija. Simptomi poslijeporođajne depresije mogu se javiti odmah nakon trudnoće, ali i do nekoliko mjeseci nakon poroda. Ovo je daleko ozbiljniji problem od poslijeporođajne tuge i zahvaća otprilike 10-15% majki. Najčešći simptomi su česte promjene ponašanja, često plakanje, razdražljivost, umor, kao i osjećaji krivnje, tjeskobe i nemogućnosti brige za sebe i za dijete. Liječenje psihoterapijom i antidepresivima često je vrlo uspješno.



Poslijeporođajna psihoza

Ovo je najteži i najozbiljniji oblik poslijeporođajnog stanja i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Ovaj oblik je relativno rijedak i pojavljuje se kod jedne od 500 majki nakon poroda. Simptomi uključuju izraženu nervozu i razdražljivost, zbunjenost, nesanicu, paranoju, haluciniranje, hiperaktivnost, ubrzani govor te maniju, a javljaju se uglavnom ubrzo nakon poroda, vrlo su intenzivni te mogu trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Hitna medicinska pomoć potrebna je jer postoji velika opasnost od samoubojstva ili nanošenja ozljeda djetetu. Potrebno je bolničko liječenje majke i terapija lijekovima.



Simptomi poslijeporođajne depresije

Od velikog broja simptoma poslijeporođajne depresije vrijedi spomenuti sljedeće:


izrazite promjene u raspoloženju, od vrlo dobrog raspoloženja do velike tuge
pretjerano spavanje ili nesanica (nevezana uz djetetove potrebe)
promjene u apetitu
kronično iscrpljivanje ili hiperaktivnost
osjećaj nemogućnosti suočavanja sa svakodnevnim problemima
razdražljivost
negativne misli
teškoće u pamćenju i koncentraciji
gubitak samopouzdanja
osjećaji krivnje, nemoći
osamljenost
plakanje bez razloga
strah od kontakata s drugim ljudima
osjećaj nepostojanja ljubavi prema djetetu ili obitelji
tjeskoba i napadi panike
tuga i pretjerani plač
gubitak interesa za hobije i druge svakodnevne aktivnosti




Kako liječiti poslijeporođajnu depresiju?

Moguće je da simptomi poslijeporođajne depresije nestanu i bez liječničke pomoći unutar tri mjeseca nakon poroda. Međutim, kako je već spomenuto, ukoliko simptomi poslijeporođajne tuge potraju dulje od dva tjedna ili pak počnu utjecati na normalan svakodnevni život, potrebno je obvezno potražiti liječničku pomoć i to po mogućnosti odmah nakon pojave simptoma.

Jedan od prvih koraka u liječenju poslijeporođajne depresije je uzimanje antidepresiva. Ukoliko majka doji, potrebno se posavjetovati s liječnikom o načinu uzimanja i izboru vrste antidepresiva, jer antidepresivi preko majčinog mlijeka dospijevaju i do novorođenčeta. Kod nekih antidepresiva radi se o vrlo malim količinama, pa se smatra da od njih ima više koristi nego štete, no postoje i oni koji mogu ozbiljnije kontaminirati majčino mlijeko i naškoditi djetetu.

U kombinaciji s antidepresivima, preporučuje se i liječenje psihoterapijom. Liječnik može majku uputiti kvalificiranom psihologu ili psihijatru, koji će joj dati emocionalnu podršku kao i pomoć u razumijevanju njenih osjećaja. Kod poslijeporođajne depresije osobito je korisna kognitivna psihoterapija. Ta se psihoterapija temelji na pretpostavci da način na koji pojedinac strukturira i objašnjava svoja iskustva određuje njegovo raspoloženje i ponašanje. Cilj te terapije je promijeniti negativne načine mišljenja i osjećanja majki te ih naučiti da razmišljaju pozitivno i konstruktivno.



Može li se spriječiti pojava poslijeporođajne depresije?

Budući da istraživanja pokazuju kako je poslijeporođajna depresija usko vezana s promjenama u razini hormona nakon poroda, prevencija ili sprečavanje pojave poslijeporođajne depresije vjerojatno nije moguće. Međutim, to ne znači da ne postoje pristupi koji mogu pomoći u obrani od tog poremećaja. Preporučljivo je naučiti što se više može o biokemijskim i psihološkim promjenama koje mogu nastupiti tijekom trudnoće, poroda i roditeljstva. Takve spoznaje može uvelike pomoći u razvijanju realnih očekivanja za majku i za dijete. Ukoliko je moguće, majka bi trebala pohađati tečaj o porodu i razgovarati s ostalim trudnicama i majkama o njihovim iskustvima.



Kako si majka sama može pomoći, a kako može pomoći obitelj?

Uz medicinsku pomoć, svaka majka za vrijeme liječenja može na razne načine pomoći i sama sebi. Evo nekoliko savjeta upućenih majkama:


odvojite vremena za svakodnevni izlazak iz kuće
dopustite članovima obitelji da Vam pruže emocionalnu podršku, kao i svaku drugu vrstu pomoći
ne pokušavajte sve napraviti sami
svakodnevno vježbajte
uzimajte vitamin B6
ne zaboravite da neki bolovi (npr. glavobolje) ne moraju biti znak neke ozbiljne bolesti (npr. tumora)
izbjegavajte stroge dijete jer hipoglikemija (niska razina šećera u krvi) može imati loš utjecaj na Vas
ne zabrinjavajte se manje važnim stvarima koje ne moraju biti završene istog trenutka
često drijemajte kako biste odmorili organizam
pokušajte ostati uključeni u aktivnosti koje ste prakticirali i prije poroda

Ukoliko postoji sumnja u pojavu poslijeporođajne depresije, od velike pomoći mogu biti i članovi obitelji, te u slučaju pojave simptoma i znakova trebaju pravovremeno izvijestiti liječnika. Izuzetno je važno zatražiti liječničku pomoć ukoliko majka ima halucinacije i priviđenja koja uključuju dijete te ukoliko razmišlja o nanošenju ozljeda sebi ili svom djetetu.

Nadalje, članovi obitelji trebaju imati na umu da je takva vrsta depresije privremena i da to nije znak slabosti. Obitelj bi trebala majci pomoći u kupovini, čuvanju djeteta i održavanju kućanstva. Ponekad će majka željeti samoću, ali je bitno da joj članovi obitelji i prijatelji dadu na znanje "da su tu".




Ana Žele
Prof. psihologije

sa www.plivazdravlje.hr
[Vrh] Go down
https://tuznevibracije.editboard.com
Admin
Admin
Admin


Female
Broj postova : 252
Localisation : dalmacija
Registration date : 21.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

Poslijeporođajna depresija Empty
PostajNaslov: Re: Poslijeporođajna depresija   Poslijeporođajna depresija Icon_minitimesub tra 21, 2007 1:01 pm

Poslijeporođajne promjene raspoloženja - osjetljivost, depresija, psihoza




Nakon poroda čak 85% žena pati od nekog oblika poremećaja raspoloženja. Kod većine su žena ti simptomi blagi i prolaznog karaktera (tzv, poslijeporođajna osjetljivost, baby blues), međutim 10-15% žena pati od težih poremećaja (poslijeporođajna depresija, poslijeporođajna psihoza).
Poslijeporođajne psihijatrijske bolesti prije su se izdvajale u posebnu skupinu bolesti povezanih s trudnoćom i porođajem, a danas se zna da su te bolesti neodvojive od ostalih bolesti koje se pojavljuju tijekom života žene. Poslijeporođajni poremećaji raspoloženja i osjećaja često se kod nas zanemaruju, što može imati dugoročne posljedice za majku i dijete.

Poslijeporođajna osjetljivost (baby blues)
Čak 85% žena nakon poroda osjeća emocionalnu nestabilnost. Poremećaj se iskazuje kao česte promjene raspoloženja, plačljivost, razdražljivost, različiti strahovi, nemir. Simptomi su najizraženiji 4-5 dana nakon poroda, međutim, obično nestaju nakon dva tjedna. Nabrojani simptomi ne utječu na majčinu sposobnost da se brine o djetetu i normalno funkcionira.

Poslijeporođajna depresija
Poslijeporođajna depresija javlja se u 10-15 žena nakon poroda. Tipično se razvija tijekom prva tri mjeseca nakon poroda, ali može imati i nagliji početak. Depresija je trajniji i teži poremećaj nego baby blues. Znakovi i simptomi su isti kao kod depresija koje se javljaju u bilo koje doba života: neraspoloženost, plačljivost, nesposobnost uživanja u ugodnim situacijama, nesanica, umor, poremećaj apetita, samoubilačke misli i učestalo razmišljanje o smrti. Prisutna je stalna strepnja, uključujući zabrinutost ili opsjednutost djetetovim zdravljem. Majka može imati podvojene ili negativne osjećaje prema djetetu. Može također imati strahove da će naškoditi djetetu.
Poslijeporođajna depresija često onemogućuje kvalitetnu brigu majke o djetetu.

Poslijeporođajna psihoza
Poslijeporođajna psihoza je najteži psihijatrijski poremećaj nakon porođaja. Stanje je rijetko i javlja se kod otprilike 1-2 na 1000 žena nakon poroda. Ova psihoza ima dramatičan nastup i postaje uočljiva 24-72 sata nakon porođaja. U većine se žena simptomi razviju unutar prva dva tjedna nakon poroda. Stanje sliči maničnom stanju sa simptomima nemira, nesanice, razdražljivosti, brzim promjenama povišenog i sniženog raspoloženja te neorganiziranim ponašanjem. Majka može imati halucinacije koje se tiču djeteta, npr. kako je dijete mrtvo ili umire, kako je dijete sotona ili bog. Može imati i slušne halucinacije - čuti glasove koji joj naređuju da naškodi sebi ili djetetu. Kod žena s ovim poremećajem postoji veoma visok rizik od samoubojstva ili čedomorstva.

Uzroci
Hormonalni čimbenici - razina estrogena, progesterona i kortizola naglo pada unutar 48 sati nakon poroda. Žene s poremećajima raspoloženja nakon porođaja ne razlikuju se po razini ovih hormona od žena koje nemaju te poremećaje, međutim, pogođene osobe mogu biti neuobičajeno osjetljive na promjene hormonske ravnoteže te mogu razviti depresivne simptome i kad se liječe vanjskim estrogenima i progesteronom.
Psihosocijalni čimbenici - žene koje imaju neprikladnu socijalnu potporu, nezadovoljavajući brak, ili negativne događaje u nedavnom životu sklonije su poslijeporođajnoj depresiji.
Biološka osjetljivost - žene koje su ranije bolovale od depresije, ili netko u obitelji ima depresiju ili poremećaj raspoloženja, sklonije su razvoju ovih tegoba. Žene koje su već jednom imale poslijeporođajnu depresiju ili psihozu imaju 90% mogućnost ponovne pojave simptoma.

Dijagnoza
Usprkos brojnim kontaktima sa zdravstvenim rednicima nakon porođaja, često se previdi postojanje poslijeporođajnih poremećaja raspoloženja. Često se smatra normalnim stanjem nakon poroda i ne pridaje mu se nikakva pozornost. Žene se često žale na depresivne simptome mnogo mjeseci prije nego se počne liječenje. Iako depresivni simptomi mogu spontano prestati, mnoge žene su depresivne čak i godinu dana nakon porođaja.
Teško je predvidjeti koje su žene po većim rizikom za razvoj poslijeporođajne psihoze ili depresije. Žene s najvećim rizikom su one koje su već imale promjene raspoloženja nakon prijašnjih porođaja, osobno ili obiteljsko javljanje poremećaja raspoloženja ili depresiju tijekom trudnoće. Ostali rizični čimbenici su neprikladna socijalna potpora, nezadovoljstvo brakom, nesuglasice u braku i nedavni negativni događaji u životu kao što su smrtni slučaj u obitelji, financijske teškoće ili gubitak zaposlenja.
Potreban je nadzor svih majki nakon porođaja s osobitim naglaskom na provjeru psihičkog stanja.


Liječenje

Poslijeporođajna osjetljivost je blagi poremećaj i spontano prestaje. Nije potrebno posebno liječenje, osim razgovora i potpore. Ukoliko simptomi potraju duže od dva tjedna potrebna je stručna procjena.

Poslijeporođajna depresija
Poslijeporođajna depresija može biti umjerena ili vrlo onesposobljavajuća. Potrebno je isključiti medicinske razloge za poremećaje raspoloženja (npr. poremećaji štitne žlijezde, anemija) te napraviti početnu procjenu nakon pregleda, uvida u osobnu i obiteljsku povijest bolesti i rutinske laboratorijske testove. Težina simptoma odlučujući je čimbenik za izbor terapije. Blaže forme mogu dobro odgovoriti na potpornu psihoterapiju, a teži oblici zahtijevaju liječenje lijekovima. Psihoterapija je osobito pogodna za blaže oblike depresije kada majka doji jer se lijekovi izlučuju u majčinu mlijeku. Individualna ili grupna psihoterapija tada zna biti vrlo učinkovita.
Lijekovi se koriste kod težih depresija ili kada žena ne odgovara na psihoterapijsko liječenje. Lijekovi se također mogu koristiti u kombinaciji s ostalim oblicima liječenja.

Dostupni lijekovi su:
- Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina: fluoksetin, sertralin, paroksetin. Nepoželjni učinci uključuju nesanicu, nervozu, povraćanje, gubitak apetita, glavobolje i seksualne disfunkcije.
- Inhibitori preuzimanja serotonina-noradrenalina ili triciklički antidepresivi, korisni su u žena s poremećajima spavanja: nortriptilin, venlafaksin. Nuspojave tricikličkih antidepresiva su: sedacija, porast tjelesne mase, suha usta, zatvor, seksualne disfunkcije. Tipično simptomi prestaju nakon 2-4 tjedna liječenja. Potrebno je nekoliko mjeseci da se posve povuku. Kod djelomičnog odgovora na lijekove može se povećati doza.
- Anksiolitici: lorazepam, klonazepam, korisni su kod anksioznih pacijentica s poremećajima sna
- Neki rezultati pokazuju kako bi estrogen sam ili u kombinaciji s antidepresivima mogao biti učinkovit. Antidepresivi ipak ostaju prva linija liječenja.

Ukoliko se radi o prvoj epizodi depresije, potrebno je liječenje u trajanju 6-12 mjeseci. Ukoliko se ne postigne povlačenje simptoma, potrebno je produžiti liječenje. Neprikladno liječenje povećava rizik pobola majke i djeteta, a raniji početak liječenja ima bolju prognozu. Kod teških oblika depresije bit će potreban smještaj žene u bolnicu.
Elektro-šok (elektrokonvulzivna terapija) po preporuci liječnika često je brza, učinkovita i sigurna terapija za žene s teškom poslijeporođajnom depresijom, osobito onima sa samoubilačkim namjerama.

Poslijeporođajna psihoza
Psihoza je psihijatrijska bolest koja obično zahtijeva liječenje. Većina ovih pacijentica pati od bipolarnog poremećaja (manično-depresivna psihoza). Liječenje u akutnoj fazi bolesti uključuje stabilizatore raspoloženja (litij, valproat, karbamazepin) u kombinaciji s antipsihoticima i benzodiazepinima. Elektro-šok (elektrokonvulzivna terapija) često je učinkovit. Liječenje je potrebno zbog velikog rizika od samoubojstva i čedomorstva u ovoj skupini žena. Neliječena poslijeporođajna psihoza u 4% slučajeva dovodi do čedomorstva.

Dojenje i psihotropni lijekovi
Žene koje namjeravaju dojiti nakon početka liječenja svakako treba upozoriti kako se svi ti lijekovi izlučuju u mlijeku. Iako nisu poznati slučajevi otrovanja ovako hranjene djece, posljedice dugoročnoj izloženosti malim dozama ovih lijekova nisu poznate. Kod terapije litijem trebalo bi prekinuti dojenje jer se litij u visokoj koncentraciji izlučuje u majčinu mlijeku i može uzrokovati otrovanje djeteta. Dojenje pod lijekovima bi trebalo izbjegavati i kod prijevremeno rođene djece, kao i kod djece s bolestima jetre kod kojih postoje teškoće u razgradnji lijekova unesenih na ovaj način.

Utjecaj poslijeporođajne depresije na razvoj djeteta
Svugdje u literaturi se navodi kako je odnos i ponašanje majke prema djetetu iznimno važno za povezanost majke i djeteta i za djetetov normalan razvoj. Poslijeporođajna depresija negativno utječe na ove relacije. Majke s depresijom češće izražavaju negativne osjećaje prema djetetu i vide svoje dijete kao zahtjevno i naporno. Depresivne majke često se negativno ponašaju prema djetetu, ili su pretjerano povučene ili nezainteresirane ili pak često imaju negativne izraze lica, što sve otežava povezivanje između majke i djeteta. Djeca ovih majki češće iskazuju poremećaje ponašanja, npr. poremećaje hranjenja, spavanja, hiperaktivnost, nezgodnu ćud, odgođen je kognitivni razvoj, postoje emocionalni i socijalni poremećaji te rani početak depresivnih tegoba.

Zaključak
Poslijeporođajne psihijatrijske bolesti pogađaju ženu u najosjetljivijem periodu. Dok je osjetljivost nakon porođaja prolazna i ograničena, depresija i psihoza uzrokuju značajne stresove i zabrinutost. Često se uopće ne primijete te se mnoge žene ne liječe. Neliječene, ove bolesti povećavaju mogućnost ponovnog javljanja, a isto tako su povezane s dugoročnim poremećajem djetetova misaonog, emocionalnog i socijalnog razvoja.
Najvažnije u sprječavanju, odnosno liječenju, ovih poremećaja jest povećanje svijesti o njima među zdravstvenim radnicima koji se brinu za trudnice i žene poslije porođaja, osobito zbog dostupnosti učinkovitih oblika liječenja.


sa www.medicina.hr
[Vrh] Go down
https://tuznevibracije.editboard.com
Admin
Admin
Admin


Female
Broj postova : 252
Localisation : dalmacija
Registration date : 21.04.2007

Character sheet
opis: hmmm

Poslijeporođajna depresija Empty
PostajNaslov: Re: Poslijeporođajna depresija   Poslijeporođajna depresija Icon_minitimesub tra 21, 2007 1:02 pm

Rođenje djeteta je bogato iskustvo. Dijete je zdravo. Zašto se onda osjećate tako shrvano? Što se to događa u prvim tjednima kod kuće?

Ne samo da se sve vrti oko vaše malene i neodoljive bebice, nego se vrti i oko hrpe prljave odjeće, nereda, skupih pelena, mogućih bočica ili bolnih grudi i konfuznog razdoblja za dijete i roditelje. To je vrijeme preomorenosti, povišenih tenzija, ljubomore i kod nekih vjerojatno izražene panike.


Postporođajna depresija

Iako postporođajno razdoblje nije baš svima katastrofalno teško, vjerojatno nije ni "krevet od ruža". Negdje između je "sretna sredina". Neobjašnjiva depresija i osjećaj nedoraslosti su uobičajeni. Roditeljstvo svakako nije trenutni bljesak u obliku novorođene bebe. Osjećaj "majčinske ljubavi" ne budi se samo zato što imate dijete. Kakvi god osjećaji bili, pričajte o njima, budite iskreni i pokušajte cijelu situaciju učiniti što je moguće pozitivnijom.

Postporođajna depresija stvarni je problem mnogih žena. Postoji i veliki broj problema koji joj pridonose. Izmorenost je često jedan od najvećih. Pobrinite se da svaki dan imate vrijeme odmora. Zaboravite na neko vrijeme osmosatno noćno spavanje. S njim ste se možda oprostili i prije porođaja. Upravo zato je vrlo bitno da se odmarate kad god je to moguće. Tijekom prvih tjedana spavajte kad spava i beba, pa makar to bilo i jednom dnevno. Isključite telefon i uživajte u potpunoj tišini. Stavite na vrata znak "Beba i mama spavaju!".


Tjelesne i emotivne promjene

Hormonske i kemijske promjene mogu također biti faktori koji pridonose postporođajnoj depresiji. Oni često dođu u ravnotežu zahvaljujući odmaku vremena i odmoru. Ponekad hormonska i/ili kemijska terapija na kratko vrijeme može biti od pomoći. Emocionalno razočarenje zbog novih obveza, neprovođenja dana u biranju odjeće i darova za bebu i nedovoljno odmaranje mogu također igrati veliku ulogu. Trudnoća najčešće prođe u brigama oko toga hoće li dijete biti zdravo i kako će proći porođaj. Često je teško zamisliti dijete kao dio vašeg života, a sada ste majka bebe koja zahtijeva vašu pažnju 24 sata dnevno. Možda niste sigurni što osjećate. Ili osjećate krivnju zbog ogorčenosti jer ste čvrsto vezani uz tuđe potrebe, pa makar u pitanju bilo i vaše dijete? Osjeća li se vaš partner pomalo ljubomornim na to maleno biće puno zahtjeva? Vrijeme koje je nekada bilo rezervirano za vas dvoje sada je prepolovljeno ili ga uopće nema. Možete se osjećati obeshrabreno, nervozno, plačljivo i, u nekim slučajevima, potpuno histerično.

Pričanje sa suosjećajnom osobom, punom razumijevanja, može biti od neprocjenjive vrijednosti. Ako je osjećaj depresije prevelik i ne ublažava se odmorom ili kad se dobro isplačete na nečijem ramenu, obratite se liječniku.


sa http://www.net.hr/
[Vrh] Go down
https://tuznevibracije.editboard.com
Sponsored content





Poslijeporođajna depresija Empty
PostajNaslov: Re: Poslijeporođajna depresija   Poslijeporođajna depresija Icon_minitime

[Vrh] Go down
 
Poslijeporođajna depresija
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Depresija i prijateljstvo
» Depresija i roditeljstvo
» Tipovi depresija
» Depresija-test
» Vjera i depresija

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
 :: tužne vibracije :: Bolesti i ostale zdravstvene teme :: Depresija-
Forum(o)Bir: